U glavnom gradu Bosne i Hercegovine danas se raspravljalo o položaju nacionalnih manjina u zemlji i njihovom ustavno-pravnom položaju. Zaključeno je da pojedine odrebe ustava zemlje i izbornog zakona krše neke članove evropske povelje o ljudskim pravima.
Prema podacima bosanskohercegovačkog Vijeća nacionalnih manjina, radi se o kršenju ljudskih prava skoro četvrt miliona stanovnika Bosne i Hercegovine koji su registrirani u oviru 17 nacionalnih manjina.
Jedan od, na skupu iznesenih podataka govori o tome da se mnogi pripadnici nacionalnih manjina ne izjašnjavaju tako, nego kao pripadnici konstitutivnih naroda zbog bojazni da ne izgube prava ili privilegije.
Nedžad Jusić, predsjedavajući Vijeća nacionalnih manjina, smatra da državni ustav treba promijeniti u potrebnom smislu, kako bi i pripadnici nacionalnih manjina imali jednaka prava kao konstitutivni naroda I pripadnici tih naroda.
Gospodin Jusić ističe:
"Bosna i Hercegovina je vjekovima bila višenacionalna, multietnička zemlja sa mnogo različitih religija. Ljudi su živjeli u svojoj kulturi i vjeri istovremeno poštujući kulturu i vjeru onih drugih. Danas je slika takve BiH u velikoj mjeri poremećena. Pravo građana kao pojedinca danas se uveliko krše. Često su ta kršenja ljudskih prava motivisana nacionalnom, etničkom ili religijskom pripadnošću."
Kao dva ključna krivca za podređen položaj nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini označeni su izborni zakon i dejtonski Ustav. Pripadnicima nacionalnih manjina onemogućeno je da se kandiduju na visoke funkcije što je, prema evropskoj konvenciji za ljudska prava, garantovano pravo svakog građanina.
Ivo Miro Jović, član Komisije za ljudska prava, kaže:
"Bosna i Hercegovina, kroz darovani ustav ili ustav koji je, bogu hvala, omogućio da prestane krvoproliće na ovim prostorima nije omogućila konzumiranje, ili u najvećoj mjeri, ljudskih prava. Jedna od ključnih prepoznatvljivih potreba za promjenu ovog i ovakvog ustava jeste i ugrađivanje prava nacionalnih manjina."
Građani iz reda nacionalnih manjina prema sadašnjem ustavu i izbornom zakonu ne mogu biti birani u Predsjedništvo zemlje. To pravo bosanskohercegovački ustav garantuje samo konstitutivnim narodima.
Damir Arnaut, savjetnik člana Predsjedništva BiH, bio je vrlo kategoričan u slijedećoj ocjeni:
"Ovakva
diskriminacija ne postoji u svijetu od vremena apartheida. Jednostavno, niti
jedna zemlja u svijetu, demokratska ili nedemokratska, nema ovako eksplicitno
navedene odredbe zabrane kandidovanja svima, osim određenim narodima."
Pripadnici nacionalnih manjina ne mogu biti birani ni u Dom naroda državnog
parlamenta. Profesor na sarajevskom pravnom fakultetu Ćazim Sadiković je, zbog takve
diskriminacije osporio i legitimnost dosadašnjih izbora:
"Ne možemo održavati izbore na ovaj
način jer, u krajnjoj liniji, izbori koji su do sad bili nisu mogli biti legitimni zbog toga što su
održani u uvjetima postojanja diskriminacijskih odredbi, kako u Ustavu BiH,
tako i u Izbornom zakonu koji je donijet na osnovu Ustava."
Prema riječima profesora Sadikovića za tri mjeseca očekuju se i prve presude protiv države Bosne i Hercegovine zbog postojanja ustavne diskriminacije nacionalnih manjina.
SVi učesnici skupa složili su se oko ustavnih i izbornih manjkavosti koje se tiču ljudskih prava peipadnika nacionalnih manjina, te je naglašena potreba mijenjanja tog segmenta ustava.
Ipak, s druge strane, Ustav Bosne i Hercegovine može biti promijenjen samo uz većinu glasova iz svih konstitutivnih naroda, što je do sada zabilježeno samo na primjeru usvjajanja amandmana kojima je regulisan ustavni položaj Brčko distrikta.
Iako su svi drugi dosadašni pokušaji promjene dejtonskog ustava propali, u Vijeću za nacionalne manjina smatraju da je sada vrijeme da se njegove manjkavosti, koje se tiču ljudskih prava, isprave.
