Već više od sedam dana traju intenzivne konsultacije unutar evropskih institucija i sa predstavnicima država-članica o tome šta činiti. Na stolu su sada svi podaci - učinak vlada regiona i situacija sa kakvom Zapadni Balkan iščekuje "presudu" ko će dobiti bezvizni režim, a ko će morati za putovanja evropskim prostorom tražiti vize.
Iako su iz Evropske komisije više puta
ponovili kako će konačna odluka, odnosno preporuka Vijeću ministara EU ovisiti
samo od činjenica i podataka o tome ko je i u kloikoj mjeri ispunio tražene
uvjete, neizvjesnost koja prati već evo drugu sedmicu konsultacija ukazuje na
to da su Evropljani svjesni da će njihova odluka nositi i političku težinu. Želeći
olakšati izbor, iz Evropske stabilizacijske inicijative su uputili pismo na zvanične
briselske adrese, nudeći svoj prijedlog rješenja. Taj prijedlog baziran je na razumjevanju činjenice da je
sigurniost Evropljana kategorija kojom se vode ministri koji će, na kraju,
dizati, ili ne, ruke za neku od država, ali i vođen željom da se za region što
prije otvore evropska vrata.
Bez sumnje, Makedonija je, smatraju analitičari
Evropske stabilizacijske inicijative, ispunila sve uslove da njeni građani
od prvih dana naredne godina, a to je najskoriji mogući rok, putuju bez viza.
Da to bude i moguće Evropska komisija bi trebala što prije, već tokom narednih
par sedmica, da dovrši sve zakonske prijedloge kako bi, nakon ljetnje pause, novi saziv
Evropskog parlamenta glasao o tome i, konačno, Vijeće ministara na jesen
usvojilo odluku o stavljanju Makedonije na "bijelu šengen listu".
U slučaju Srbije i Crne Gore stvari
stoje već nešto komplikovanije. Priznaje se da te dvije drzave još nisu
ispunile sve uslove, ali, i naglašava, da je većina smjernica iz mape puta za
ukidanje viza već primjenjena u praksi. Kako će se, vjerovatno, Vijeće
ministara izjasniti o vizama tek za pet mjeseci, tako Evropska stabilizacijska
inicijativa predlaže da se i Srbija i Crna Gora pridruže Makedoniji u procesu
ukidanja viza. Period od pet mjeseci bi mogao biti sasvim dovoljan da se utvrdi
da li su obje države " dovoljno ozbiljne" u ispunjavanju preostalih
uslova. Ukoliko dobiju negativnu ocjenu, Vijeće ministara svojom odlukom može
jednostavno cijeli proces vratiti na početak.
Zemlje sa začelja liste (ne)ispunjenih
uslova za bezvizni režim, BiH i Albanija, takođe prema Evropskoj
stabilizacijskoj inicijativi, ne treba ostavljati van procesa. Posebno se
ukazuje da će u BiH cijenu platiti samo Bošnjaci, jer će bosanski Hrvati i Srbi
Evropom putovati noseći hrvatske i srbijanske pasoše. Između ostalog, i
zbog toga, predlaže se da se i BiH i Albanija, zajedno sa Makedonijom, Srbijom
i Crnom Gorom, uključe u proces koji bi se okončao ukidanjem viza. Razlika je u
tome što bi se za njih taj process okončao
kada bi se ispunili još uvijek neispunjeni uslovi. O tome bi, određenog datuma
početkom naredne godine, odlučili eksperti Brisela i država članica EU.
Sumirajući stavove ESI-a, njena analitičarka
Alexandra Stieglmayer kaže:
"Mi mislimo da bi se cijeli Balkan morao uključiti u bezvizni režim. I mi ćemo raditi na tome. Cijenimo da ne smije ni Bosna, odnosno Bošnjaci u Bosni ostati u getu, niti se smije ostaviti Kosovo. To znači da ćemo mi i na strani BiH i na strani EU uticati na to da se dođe do dobrog rješenja. Medjutim, mora se imati na umu da se ovdje radi i osigurnosti Evropljana. Zato EU neće dozvoliti BiH da ima neosigurane granice, nesređenu borbu protiv kriminala, i da u Uniju dolaze ilegalni imigranti iz trećeg svijeta i organizirani criminal, što znači da će EU sigurno paziti da se uslovi ispune."
