Pomalo u sjeni ostalih događanja, od
poruka evropskih ministara BiH, do posjete potpredsjednika Bidena Sarajevu,
Evropska komisija je sačinila još jedan izvještaj o spremnosti država Zapadnog Balkana
da u skoro vrijeme odgovore zahtjevima bezviznog režima sa članicama Evropske
unije. Taj izvještaj nije i konačna " presuda" za BiH. Tim prije, poručuje se iz Brisela, bosanskoherecgovačka
strana mora hitno usvojiti neophodne zakone kako bi pred preporuku
Komisije , najavljenu za kraj juna, bila uvrštena među
zemlje spremne za "bijelu šengensku listu."
I taj, posljednji, izvještaj Evropske komisije o stanju procesa
ispunjavanja uvjeta za ukidanjje viza državama Zapadnog Balkana, podijeljen ministrima
vanjskih poslova zemalja, članica EU neposredno prije nego što su se razišli, poput prethodnog, sačinjenog novembra prošle
godine, je bez konkretnih preporuka o
tome ko i kada treba da dobije bezvizni režim. Međutim, na osnovu da sada
učinjenog u svakoj od država regiona, izvještaj poručuje da BiH, uz Albaniju,
još nije dostigla uvjete za ukidanje viza. Kao razlog se navode poznate činjenice…
od biometrijskih pasoša do neusvajanja potrebnih zakona. Kako je nedavno, nakon
susreta sa šefom bosanskohercegovačke diplomatije Svenom Alkalajem, rekao komesar EU za proširenje Olli Rehn, konačni izvještaj,
koji će sadržati i konkretne preporuke evropskim članicama kome dati bezvizni
režim, još nije zakljkučen. Njegovo objavljivanje se očekuje do kraja juna, što,
upozorava evropski komesar, daje još jedan, posljednji rok BiH da načini
preostale korake, neophodne kako bi se zemlja pridružila grupi držva u kojoj
su, očekuje se, Makedonija, Crna Gora i, moguće , Srbija, čiji građani bi početkom
naredne godine trebali dobiti bezvizni režim sa evropskim prostorom:
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini
gospodin Rehn, po ko zna koji put,
ponavlja:
"Ohrabrujem bosanskoheregovačke
vlasti da usvoje neophodne zakone i stave u funkciju tehničke uvjete, kao što
je biometrijski pasoš…., da to učine što
prije jer je to zaista u interesu države i njenih građana. Potpuno sam
svjestan koliko je svakom stanovniku BiH važno da putuje
bez viza i mi u Komisiji smo zasta posvećeni tom cilju."
Malo je poznato da je BiH još 1999.
godine bila na spisku zemalja za čije građane, tačnije one među njima koji nose
bosanskohercegovački pasoš, nisu trebale vize za putovanja evropskim prostorom.
U isto vrijeme, na crnoj listi su bile Bugarska i Rumunija, sadašnje punopravne
članice EU.
Uz to, ukazuju eksperti u ovoj
oblasti, jednom kada BiH i uspije, a nadati da će to biti do kraja ove godine, svojim građanima ponuditi
biometrijske pasoše, na evropskoj strani
se mogu pobrojati granični prelazi članica Unije na kojima postoje
tehnički uslovi da se informacije sa biometrijskog pasoša i pročitaju. Ili,
drugi podatak, druga činjenica. Samo oni Evropljani koji putuju, recimo u SAD,
dužni su imati biometrijsku putnu ispravu. Na sva ostala putovanja, širom Unije
i po brojnim ostalim evropskim državama, među njima i u BiH, mogu bez
biometrijskog pasoša.
Zašto onda BiH i ostatku Balkana takvi oštri uvjeti?
Kako bi se i u tim zemljama i uspostavili sigurnosni kapaciteti, odgovaraju eksperti. Oni podjećaju da je nedavno proradio uvezani sistem granične kontrole na cijelom području EU, da će mu se uskoro pridružiti i sistem satelitskog osmatranja, sve u cilju pune kontrole prelaza evropskih vanjskih granica. U Direktoratu Evropske komisije za unutrašnje poslove i sigurnost ukazuju da će, kada i BiH bude dio Unije, i njenim građanima mnogo će značiti činjenica da pripada prostoru sigurnih zajedničkih granica.
