Evropski parlament je ovih dana podržao
mjere koje značajno poboljšavaju evropska pravila azila za sve one koji traže azil na području
Evropske unije. Takvih je tokom 2007. godine bilo više od 200.000, a
poboljšana pravila značiće humaniji pristup, mogućnost privremenog zaposlenja i
šansu više da im Unija postane novi dom.
Do sada, prva vrata na koja tražitelj
azila zakuca, prva država kojoj se obrati, bila je dužna da se brine o njegovoj
sudbini… smještaju, integraciji ili, ukoliko se zahjev odbije, transferu u matičnu
zemlju. Prema zahtjevu Evropske komisije, koji je sada dobio i zeleno svjetlo
Evropskog parlamenta, članice Unije će solidarno, svaka prema mogućnostima i
kapacitetu, sudjelovati u obradi zahjeva za azilom. To praktično znači da će,
primjera radi, Malta i ostale zemlje uz južni rub Evropske unije, moći
odahnuti i podijeliti teret imigranata koji traže azil sa ostalim, većim i jačim
evropskim članicama. Nove mjere bi trebale biti humanije, isključiti moguće
razdvajanje porodica, omogućiti onima koji traže azil da privremeno rade
u Uniji, bolju komunikaciju.
Autor rezolucije Evropskog parlamenta o azilu Antonio Masip Hidalgo ističe:
"Ključno je da tražitelji azila budu informirani na jeziku koji razumiju.
Sve suprotno jednostavno nije prihvatljivo. Moj prijedlog pomoći bi trebao da
omogući adekvatan standard življenja,
psihičko i mentalno zdravlje tražitelja azila se mora zaštiti. Mislim da
je sve ispod toga udar na dignitet onih koji traže azil."
Nova bi pravila trebala osnažiti i zajedničku bazu podataka o tražiteljima
azila. Evropska baza podataka, na vrijeme i detaljno uređena, spriješila bi i
azilantski "šoping," uvjereni su u Evropskoj komisiji i parlamentu, odnosno praksu
da neko čiji je zahtjev za azilom odbijen u jednoj, jednostavno ponovi
proceduru u drugoj evropskoj članici. U svakom slučaju, glas evropskih
parlamentaraca za novu regulativu na
polju azila tumači se kao korak dalje prema promociji zaštite ljudskih prava i
dostojanstva, što u Briseelsu rado vide i kao evropsku vrijednost kaže evrpski
komesar za unutrašnje poslove Jacques Barrot
i dodaje:
"Potrebna nam je podrška Evropskog palamenta kako bi smo osigurali da
politika azila bude u liniji sa našim evropskim vrijednostima koje su ponekad
predmet kritika i zabrinutosti. Sada je,
međutim, riječ o humanom pristupu, duhu
i humanim tradicijama našeg kontinenta."
Podržan je i prijedlog osnivanja Ureda za podršku azilu, koji bi trebao pomoći
boljoj koordinaciji među članicama Evropske unije. Kako rekosmo, samo 2007.
godine azil na području Unije je tražilo
više od 200.000 osoba, najviše iz Iraka, Rusije, Turske, Somalije, Irana i
Srbije i, vjeruje se, sa Kosova. Od kraja te godine do danas, više od 11
miliona ljudi je napustilo svoje domove, tražeći azil na nekom drugom mjestu na
planeti.
Ti podaci, pored ostalih, zaista ukazuju na potrebu postojanja i Ureda za podršku azilu, i detaljne zajedničke baze podataka, i "izbjegličke" solidarnosti među članicama Unije, i, naravno, humanijeg procesa dobijanja azila.
