Kada je prije godinu dana poslanicima Parlamenta BiH predloženo donošenje zakona o zabrani negiranja genocida i holokausta, zahtjev je odbijen. Tada se iz parlamentarnih klupa moglo čuti da zabrana negiranja genocida nije sporna, ali da za to ne treba kreirati novi zakon. Tri poslanika Predstavničkog doma danas su u Sarajevu prezentirali prijedlog izmjena postojećeg krivičnog zakona BiH, koji za negiranje najtežih ratnih zločina predviđa i zatvorske kazne.
Predloženim izmjenama predviđa se uvođenje dva nova krivična djela. Svako ko javno odobrava ili poriče zločine genocida, holokausta i zločine protiv čovječnosti, bio bi kažnjen zatvorom u trajanju od šest mjeseci do 3 godine.
Osim toga, dodaje Remzija Kadrić, poslanik u Parlamentu BiH…
„….I oni koji distribuiraju takve materijale, štampane materijale, kompjuterske, medijske ili druge vrste materijala ... ko distribuira te materijale u kojima se negiraju zločini genocida, holokausta i ova ostala ratna krivična djela iz te oblasti, i to predstavlja novo krivično djelo.“
Skoro polovina članica Evropske unije novčanim i zatvorskim kaznama sankcionira negiranje holokausta i drugih teških zločina. I BiH ima obavezu da usvoji takvo zakonsko rješenje iz najmanje dva razloga, kaže Adem Huskić, poslanik u Parlamentu BiH i jedan od predlagatelja:
„Postoji presuda Međunarodnog suda pravde za genocid u Srebrenici i, s jedne strane znači to je jedan razlog, i sasvim dovoljan. I drugi razlog je, da smo i u toku Drugog svjetskog rata imali masovne zločine počinjene u Jasenovcu.“
Oko nedavne ratne prošlosti do sada su se u državnom parlamentu uglavnom lomila koplja. Predlagači ovog zakona nadaju da će njihov prijedlog naići na razumijevanje predstavnika oba doma Parlamenta BiH.
Gospodin Kadrić ističe:
„Očekujemo da će ovaj zakon biti prihvaćen. I on odgovara svim poslanicima. Zaista tu ne bi trebalo da bude ništa sporno, jer se ovim kažnjavaju svi oni koji negiraju sve vrste ratnih zločina gdje god su počinjeni, a koji su potvrđeni odlukama, odnosno presudama suda,domaćeg ili međunarodnog. I nema nikakvih razloga da se izmjene i dopune ovog zakona ne prihvate.“
U prilog poslaničkoj inicijativi ide i međunarodna obaveza BiH, preuzeta potpisivanjem protokola Konvencije o kriminalizaciji djela rasističke i ksenofobne prirode Ujedinjenih naroda. Po tom protokolu, svaka država je dužna takva djela proglasiti krivičnim u domaćem pravosuđu.
