U sarajevskoj galeriji „Novi hram“ večeras je otvorena izložba fotografija Zijaha Gafića pod nazivom 'Sveta zemlja'. Ovaj kulturni događaj dio je programa „Modul memorije“ kojeg od '95. godine svakog aprila organizira Internacionalni teatarski festival, Festival MESS. Prvobitno, ideja se zasnivala na istraživanju odnosa umjetnosti i suočavanja sa iskustvom rata i genocida u BiH. Ove godine, ekipa MESS-a odlučila se ići korak dalje – uz radove umjetnika koji promišljaju o ratnom iskustvu Bosanaca i Hercegovaca, veliki dio programa posvećen je Palestini, Darfuru i Armeniji.
Koliko iskustvo rata može utjecati na profiliranje umjetnosti svjedoči izložba fotografija „Sarajevo u 128 slika“ jednog od najboljih bosanskohercegovačkih fotografa Rikarda Larme. U „Modul memorije“ je uvrštena, između ostalog, i zbog toga što je riječ o jednom od rijetkih zapisa iz vremena opsade Sarajeva načinjenom filmom u boji.
Nihad Kreševljaković, koordinator manifestacije, kaže da se smisao vlastitog iskustva može dobiti tek sa suosjećanje sa drugim ljudima:
„Naša je želja da, predstavljajući programe i iskustva drugih ljudi, iz drugih krajeva svijeta, zapravo podsjetimo ljude da bi trebali možda malo biti suosjećajniji prema drugim ljudima i njihovim iskustvima, a ne samo primarno se interesirati, odnosno, baviti se onim što su sami preživjeli vjerujući kako je to najgora stvar na svijetu.“
Ekipa programa „Modul memorije“ svojim djelovanjem želi otvoriti i jednu, za bosanskohercegovačko društvo vrlo aktuelnu temu – uživljavanje u ulogu žrtve. Takvo opredjeljenje može biti opasno po zajednicu koja je preživjela nasilje, kaže Zijah Gafić autor izložbe „Sveta zemlja“ koji je sa svojim fotoaparatom putovao po Palestini.
„Rezultat je izložba fotografija koja će biti postavljena u „Novom hramu“, zahvaljujući velikom razumijevanju Jevrejske opštine Sarajevo. Prepoznata je važnost da se tako nešto postavi upravo u mjestu koje je vrlo važno Jevrejskoj opštini u Sarajevu i, uopće, Bosancima i Hercegovcima. Mislim da je ta simbolička razina možda i važnija od same postavke.“
Osim izložbi, predstava i intervencija u prostoru, program „Modul memorije“ do kraja aprila nudi i bogat filmski program. Za to je zadužena Latifa Imamović, predstavnica fondacije Kriterion, koja se bavi prikazivanjem umjetničkih i društveno-angažiranih filmova, ističe:
„Vidim veliku ulogu filmske umjetnosti općenito u kreiranju svijesti ljudi, posebno u našem vremenu. Filmska umjetnost,ako krenemo od Hollywooda, naprimjer, kreirala čitavo društvo koje imamo danas, i pop kulturu , pored muzike, naravno. Kada su u pitanju dokumentarni filmovi, društveno angažirani filmovi, oni su jako važni za sve nas, da nas na neki nama blizak način i pomoću nama bliskih medija informišu o stvarima koje su važne, a koje se dešavaju u svijetu."
Nihad Kreševljaković, izvršni producent Festivala MESS, dodaje:
„Ono što je zapravo suština tog sjećanja i tog iskustva je da li mi želimo da nas to iskustvo učini boljim ljudima, ili da dozvolimo da nas učini nekim isfrustriranim ljudima koji će za sve svoje neuspjehe u budućnosti okrivljavati nešto što im se dogodilo u prošlosti. Mislim da je iskustvo opsade i rata u Bosni i Hercegovini, kolikogod ružno bilo, ako se tome pravilno prustupi, ono nas može učiniti boljim ljudima u budućnosti.“
Prihod od prodaje ulaznica za sve aprilske sadržaje programa „Modul memorije“ biće uplaćen na račun jedne pedijatrijske klinike u Gazi. Time je ekipa Festivala MESS svima u Sarajevu, a i šire, dala priliku da već danas učine nešto dobro i budu bolji ljudi.
