Jučer je američka državna tajnica Hillary Clinton delegatima iz 47 zemalja rekla da bi se trebale uvesti oštrije regulative za turizam na Antarktiku. Predstavnici tih zemalja su se okupili u Washingtonu na dvodnevnoj konferenciji čiji je cilj nadopunjavanje 50 godina starog sporazuma o Antarktiku u eri globalnih klimatskih promjena. Delegati su se fokusirali na turizam, koji se deset puta povećao u posljednjih 15 godina.
Kada je brod za krstarenje MS Explorer udario u ledeni brijeg na Antarktiku prije 15 mjeseci, svi putnici su spašeni. 155 putnika i članova posade su evakuirani. Međutim zabrinutost međunarodne zajednice se ne fokusira samo na moguće ljudske žrtve. Turistički brodovi koji tonu u ekološki krhkim vodama su privukli pažnju međunarodne zajednice na konferenciji State departmenta o Antarktiku. Državna tajnica Hillary Clinton je pozvala na oštrije regulative za turizam na Antarktiku.
Jačanje regulativa za okolinu je osobito važno u trenucima kada turizam na Antarktiku raste, rekla je gospođa Clinton.
Delegati iz 47 zemalja sada razmatraju 50 godina star sporazum o Antarktiku, kojim su se ledeni brijegovi i zemljište čuvali u mirne svrhe. Hillary Clinton kaže da je sporazum relevantan i danas.
Sporazum jeprimjer vrste međunarodne suradnje koja će biti sve potrebnija kako bi se suočilo sa izazovima 21 vijeka, rekla je američka državna tajnica.
Ove foke i drugi stanovnici polarnog regiona također predstavljaju zabrinutost. Gospođa Clinton kaže da su zbog efekata globalnog zagrijavanja polarne životinje ugrožene, kao i njihovi izvori hrane i vode.
Trenutne promjene na Arktiku će imati dugoročni utjecaj na našu ekonomsku budućnost, energetsku budućnost, kao i budućnost naše planete. Stoga je ključno da surađujemo, rekla je Hillary Clinton, koja je također iznijela američki prijedlog o ograničavanju broja putnika kojima se dozvoljava iskrcavanje na obalu sa turističkih brodova na Antarktiku. Predsjedatelj konferencije je norveški ministar vanjskih poslova Jonas Store, iz Arktičkog vijeća sjeverne hemisfere. On kaže da bi sve zemlje trebale obratiti pažnju na zaštitu oba polarna regiona od efekata globalnog zagrijavanja.
Led se topi ne samo na polarnim regionima, nego i u većini drugih područja pokrivenih ledom u svjetskim eko-sistemima. Taj fenomen se bilježi i na Himalajama, u Andima, pa čak i na Kilimanjaru, kaže Jonas Store.
On dodaje da bi topljenje leda moglo dovesti do poplava i suša širom svijeta, što bi, prema njegovim riječima, bila veoma tmurna slika.
