Evropska unija bi, umjesto
deklarativne podrške i brige za budućnost BiH morala činiti više, a domaći
političari bi morali da dođu do tačke sporazuma koja će značiti zajedničku
političku viziju države …. stoji, pored ostalog, u nacrtu rezolucije koju će
sutra vanjsko-političkom komitetu Evropskog parlamenta predložiti Doris Pack, šefica
Delegacije za Jugoistočnu Evropu. Njen poziv za konkretnijim dokazima evropske
prespektive za BiH je u saglasju sa porukama koje su se čule i nakon
neformalnog okupljanja evropskih ministara vanjskih poslova proteklog vikenda u
Češkoj gdje su i oni, ministri, potvrdili
perspektivu članstva BiH u EU, naglaivši da put do njega vodi ispunjavanjem
postavljenih uslova i evropskih standarda.
Ono sa čime se ni evropski parlamentarci ne mogu pomiriti je činjenica da se
tako duboko razlikuju evropske aspiracije BiH, proglasi njenih političkih lidera o evropskoj budućnosti
zemlje i konkretni koraci kontradiktorni
tim proglasima: BiH je zemlja sa najsnažnijim integracijskim težnjama
njenih stanovnika, a trenutno je na začelju kolone pred evropskim vratima. Izostaće
sa liste onih zapadnobalkanskih država koje će krajem ove godine dobiti
bezvizni režim. Iz Evropske komisije je ovih dana jasno poručeno da u Sarajevu
ni ne pomišljaju na aplikaciju za članstvo, ukoliko prije toga ne pokrenu široke
reforme i ne učine državu funkcionalnom.
U takvom raspoloženju, a imajući na umu da se posljednjih dana nešto ipak
pokrenulo, poput rješavanja statusa Brčkog, te nastavka dogovaranja “prudske
trojske,” šefica Delegacije za
Jugoistočnu Evropu Evropskog parlamenta Doris Pack je, kao što rekosmo,
pripremila novu rezoluciju o BiH.
U suštini, riječ je o pozivu da se svi na terenu, na evropskoj i međunarodnoj
strani fokusiraju na budućnost države. Sa žaljenjem se konstatuje kako EU do
sada nije obraćala dužnu pažnju prilikama u BiH koje su se iz dana u dan
kvarile, dok je pažnja Evropskog vijeća bila usmjerena negdje drugdje. Unija
mora insistirati da se do kraja primijene svi postavljeni standardi i
uslovi, imajući jasnu politiku i snažnu podršku novom visokom, a potom i
specijalnom predstavniku, naglašava se u nacrtu rezolucije o kojoj će se sutra
izjasniti Vanjsko-politički komitet Evropskog parlamenta. A gospodin Inzko bi
trebao da ima jasan mandat i argumente ubjeđivanja i onda kada se ugase bonske
ovlasti, poput, primjera radi, uskraćivanja evropskih novčanih fondova.
U nacrtu rezolucije preporučuje se, uz ostalo, visokom predstavniku EU Javieru
Solani i komesaru za proširenje Olli Rehnu da češće putuju u BiH i uzmu
aktivniju i vidljivuju ulogu od one kakvu sada imaju…. ne samo da putuju,
već i da promovišu dijalog sa civilnim društvom, uvjeravaju i ponavljaju kako
su reforme jedini put prema Evropi.
Što se tiče domaćih političara, njima se ponavlja da nacionalinstička retorika
neće dovesti nikoga do željenog cilja. U Evropsku uniju može ući samo država
BiH, a ne njeni odvojeni entiteti, država u kojoj funkcionišu institucije,
bazirane na vladavini prava, nezavisne od od političkih uticaja. Samo takva država
može računati sa evropskim članstvom, a to pretpostavlja da njeni političari
postignu zajedničku političku viziju zemlje, umjesto što vode njene stanovnike u
stagnaciju i izolaciju.
Sa druge strane, kada je riječ o BiH, pa i cijelom prostoru zapadnog Balkana, gospođa
Pack ne vidi razloga za zabrinutost da bi unutrašnji evropski problemi mogli
usporiti integracijski proces:
"Ništa se ne mijenja. Svaka od država Balkana zna da ima perspektivu da postane
članica EU. Ali sve države zapadnog Balkana, ako njihovi političari zaista realno
razmišljaju, kao i njihovi mediji, znaju da se u narednih pet godina jedna ili
dvije od država mogu približiti se Uniji kako bi bile što bliže vratima, ali ne
i da uđu na njih".