Finansijska kriza i neizvjesna sudbina Lisabonskog sporazuma
su razlog zašto je iz evropskog fokusa nestalo pitanje budućeg proširenja, a sve
su snažniji glasovi da prije razmišljanja o otvaranju vrata budućim
evropskim članicama treba urediti stvari unutar kuće. Hrvatska, najbliža članstvu
u Evropske unije, prema planovima, trebala bi okončati završne pregovore do
kraja ove godine. Slovenački veto zbog neriješenih graničnih pitanja dovodi to
u pitanje. U rješavanje problema se umiješala i Evropska komisija ali, za sada,
bez konkretnih rezultata.
U najkraćem, ekonomska i politička sudbina Evrope se, sasvim razumljivo,
nametnula kao tema broj jedan za njene lidere, potiskujući tako proširenje na
Zapadni Balkan u drugi plan i dovodeći u pitanje sve do sada građene planove i
priželjkivane datume integracijskog procesa. Istini na volju, na Balkanu nije do kraja obavljen
tamošnji dio posla. Već spomenutoj Hrvatskoj, kao najzrelijem kandidatu se još
uvjek zamjera da nije dovršila neophodne ekonomske i administrativne reforme,
BiH muku muči sa unutrašnjim političkim konsenzusom, Srbiji neispunjvanje saradnje sa Haškim sudom, Crnaoj Gori se
zamjerajua nedovoljni rezultati u vladavini prava i sl. Opšte je mišljenje u
Briselu da, ako u par narednih mjeseci, zapravo do izbora za Evropski parlament
planiranih u junu, ne bude sa balkanske strane ozbiljnijih pomaka, ne treba računati
da će se u potpunosti ostvariti najave o 2009. kao godini prekretnici za
Zapadni Balkan.
Najbolji primjer za to je najzreliji evropski kandidat, Hrvatska i , činilo se,
njene realne šanse da do kraja obvge godine zaključi pregovore o prijemu. Takođe
već spomenuti veto Slovenije u Vijeću ministara na zaključenje ispregovaranih i
otvaranje prostalih poglavlja pregovora zaustavio je taj proces. Razlog je,
podjećanja radi, bilateralno pitanje
morske granice dvije države, problem koji se, prema uvjerenju evropskih zvaničika,
bez stvarnog razloga nametnuo kao nepremostiv i, kao takav, traži intervenciju
Evropske komisije. Nakon više kontakata i pregovora, Komisija je konačno
uspjela da se nametne kao među-pregovarač, što je za njenog komesara za proširenje
Ollija Rehna već određeni uspjeh:
"Nastavićemo da istražujemo uvjete evropskog angažovanja kako bi smo riješili
pitanje granice, što će nam potom dozvoliti da nastavimo sa preogovrima o
pristupanju Hrvatske EU. Pozdravljam principijelnu podršku obje države takvom
evropskom pristupu, koji će biti realizovan posredstvom ekspertne grupe
Evropske komisije. Sa mnistrima vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije smo
razgovarali o načinu rada te grupe i taj je posao sada u toku."
Evropski komesar naglašava kako će se, do trenutka narednog proširenja pitanje
Lisabonskog sporazuma svakako riješiti:
"Kao što je dobro poznato, čak i najbrži scenatio prijema za narednu 28. članicu
EU, vjerovatno Hrvatsku, još je uvijek , a uvijek je i bio sporiji od očekivanog
scenarija ratificiranja i stupanja na snagu Lisabonskog sporazuma."
U skladu sa aktuelnim interesima, već sutra će evropski lideri, na samitu
u Briselu, najveći dio diskusije posvetiti finansijskoj i ekonomskoj krizi.
Medjutim, očekuje se i pogled na Zapadni Balkan, koji će, kako je nedavno
najavljeno u Briselu, na insistiranje američke strane, biti uvršten u dnevni
red evropsko-američkog samita, planiranog za početak aprila i posjetu
predsjednika SAD Baracka Obame Starom kontinetu.
