|
Bosanskohercegovački
„cirkus" sa životinjama broji svoje posljednje dane. Uskoro na snagu stupa
Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja. To je prvi akt kojim se zabranjuje
mučenje i neopravdano ubijanje domaćih i divljih životinja. Prijatelji
životinja pozdravljaju potez parlamentaraca i podsjećaju – nema vremena za
slavlje. Još je mnogo stvari ostalo nedorečeno. Krenimo
redom. Od narednog
mjeseca, mučenje i bezrazložno ubijanje životinja u BiH biće kažnjivo djelo.
Plaćaće se kazne od 30 KM do 200 hiljada KM. Alma Čolo,
zastupnica u Parlamentu BiH, smatra da će upravo stroge sankcije garantirati
dobrobit životinja. „Zakonom se
ustvari štite životinje od svakog nehumanog tretmana koji bi se mogao
preduzeti prema njima. Štite se i sami kućni ljubimci. Zakon posvjećuje
posebnu pažnju načinu ishrane životinja, njihovom usmrćivanju koje može biti
samo u opravdanim slučajevima." Zakon zabranjuje borbe životinja, zamke za
hvatanje, huškanje, opravdana ubistva bez omamljivanja, zatvaranje divljih
životinja i slično. Dovoljno za početak, ali posla još ima kaže Maida Šabeta
iz društva „Prijatelji životinja:" „Principijelno,
društvo za prava životinja nije
zadovoljno ovakvim zakonom. Ali, s druge strane smo, paradoksalno,
prezadovoljni što uopšte imamo zakon, što su životinje napokon dobile neki
oblik zaštite na našim prostorima i što će BiH napokon sa crnih listi
svjetskih organizacija." Velimir
Ivanišević, poznatiji kao Velja Pas, smatra vrlo važnim da država konačno
preuzima odgovornost za životinje. A one su značajan resurs svake zemlje: „U uredu udruženja
imamo trenutno dva bolesna psa jer ih
nemamo gdje držati. Životinje o kojima brinemo držimo na različitim mjestima,
od iznajmljenih dvorišta pa do stanova i kuća članova udruženja. Ovaj zakon
primorava sve lokalne zajednice da u roku od godinu dana od donošenja,
izgrade skloništa za napuštene životinje." Gospođa
Šabeta dodaje: „Cirkusi za
životinjskim tačkama, oni su u potpunosti zabranjeni u BiH. Recimo, neke
zemlje u regionu to još nisu postigle. Zadovoljni smo i time što je
zabranjena proizvodnja krzna u prelaznom periodu od 10 godina." Zakon
zabranjuje prodaju pasa i mačaka u trgovinama kućnih ljubimaca. Istovremeno,
dozvoljava kupovinu direktno od uzgajivača. Arman Akšamović, vlasnik „Zoocentra"
ne smatra logičnim da kao uzgajivač,
svoje životinje ne može prodavati u svojoj radnji: „Sistem me
tjera da švercujem. Znači, ja kad prodajem maltezera u radnji, svako dobije
račun i na tog maltezera se plaća porez. A u suprotnom, ja ću to isto raditi,
ali mislim da država neće imati koristi od toga." Pored toga
što Zakon izričito zabranjuje borbe životinja, iz Parlamenta je Vijeću
ministara BiH upućen prijedlog da
podzakonskim aktom izuzme borbe bikova. Udruženja koja organiziraju
popularne koride, pravdaju to stogodišnjom tradicijom. Gospođa
Šabeta ne smatra taj izuzetak
opravdanim: „Mi smo,
naravno, protiv korida, protiv bilo kakvog dovođenja životinja u neprirodno
stanje." I gospodin Akšamović
se slaže: „Za mene ne
postoji ta tradicija…Zznači, svaka borba životinja za mene je borba i paćenje
životinja." Velimir
Ivanišević, inače predsjednik Udruženja za sprečavanje okrutnosti nad životinjama
SOS, još je oštriji: „To je bruka, zapravo ne tradicija, nego bruka… ono što se sve dešava na tim manifestacijama. Mogu naći neki drugi razlog da se skupi 100 hiljada ljudi. Neka se oni biju između sebe i neka ih gledaju bikovi. Napravićemo za 200 hiljada ljudi. Ali neka se ne ratuje sa tuđom krvlju." Hoće li ovaj stav prijatelja životinja prepoznati i državne vlasti, pokazaće godina koja slijedi. Toliko je predviđeno za donošenje podzakonskih akata koji bi trebali ispraviti nedostatke već usvojenog teksta.
|
