Sankcije protiv Irana uvedene su 1979. godine, kada su iranski islamistički militanti napali američku ambasadu i 52 diplomata držali taocima 444 dana. Sankcije su ostale na snazi, odnosi između SAD i Irana bili su zamrznuti, a do dodatnih napetosti došlo je u vrijeme administracije bivšeg predsjednika Georga Busha, prije svega zbog iranskih nuklearnih ambicija. Iran je trpio i još uvijek trpi efekte ekonomskih sankcija.
Iranci, poslovni ljudi prije svega, se sada nadaju da će sa novom administracijom predsjednika Baracka Obame pritisak popustiti i će biti lakše ugovarati unosne poslove. Jedan od njih je i Amir. Želio je ostati anoniman. Posluje u Dubai-ju, zapravo bavi se kupovinom prehrambenih proizvoda iz SAD i transportom u Iran. Sankcije su previše restriktivne, kaže on i dodaje:
„Svi se nadaju promjeni u budućnosti, čak i ja i nadam se da će okolnosti na tržištu biti bolje u budućnosti."
Amir se tim poslom bavi 27 godina. Ne želi pojaviti pred kamerom iz straha za svoju obitlj u Iranu, mada u njegovom poslovanju nema apsolutno ništa nelegalno.
U okviru nametnutih sankcija američkim kompanijama nije dozvoljena direktan prodaja Iranu. Ujedinjeni Arapski Emirati, gdje se nalazi Dubai, sankcije se ne drže striktno. Druga povoljosnost - iranska luka Bandar Abbas je samo 160 kilometara od Dubai-a. Te pogodnosti pogoduju i Amiru:
„Dubai je vrlo blizu Irana. To je odlično za nas i, na primjer, ako natovarimo jedan kontejner, on će u Iranu biti za samo devet sati. Dakle, roba stiže vrlo brzo."
Ujedinjeni Arapski Emirati su najznačajniji trgovinski partner Irana. Oko 450 hiljda Iranaca tu živi i radi u 10 hiljada iranskih firmi koliko ih je registrirano u Emiratima.
Washington od vlasti Ujedinejnih Arapskih Emirata traži da budno prate poslovanje iranskih banaka u Dubai-u. Washington sumnja da Iran te banke koristi kao mehanizme zaobilaženja međunarodne sankcija da bi, uz ostalo, mogao nastaviti realizaciju nuklearnog programa.
Andrew Critchlow, glavni urednik publikacije koja prati kretanja na berzanskom indeksu Dow Jones , kaže da zemlje Perzijskog zaliva profitiraju od sankcija nametnutih Iranu i da im status quo više odgovara:
„Svakako da nije u njihovom interesu da SAD poboljšaju odnose sa Iranom. I Saudijska Arabija, primjera radi, ne slaže se, zapravo protivi se religijskim i teološkim temeljima iranskog režima."
I Richard Thompson, urednik časopisa East Economic Digest, sumnja da će administracija sadašnjeg američkog predsjednika ukloniti sankcije:
„Mišljenja sam da će američka politika prema Iranu ostati ista. Nastaviće na Iran vršiti pritisak svim mogućim sredstvima nadajući se da će režim u Teheranu promijeniti energetsku, odnosno nuklernu politiku kao i politiku prema Izraelu i Iraku."
Iranski biznismeni, kao što je Amir, žele uspostavljanje odnosa koji će im omogućiti otvorenu trgovinu i unapređivanje poslovanja. Njihove oči pažljivo prate poteze koje povlači predsjednik SAD Barack Obama i vjeruju da je otvoren za razgovore sa Iranom.
Amir kaže da oni sa politikom nemaju ništa:
„Biznis je za biznismene, politika je za političare. Dubai je financijski centar, ovdje nema potrebe za politikom."
Amiru i njemu sličnima ostaje da se nadaju, a većina analitičara smatra da tridesetogodišnje nepovjerenje izmedju Washingtona i Teherana neće biti brzo prevaziđeno. Politika će, vjerovatno, i dalje „krojiti kapu" trgovini i poslovanju sa Iranom.
