Evropa je toplo dočekala izbor Baracka Obame i većina Evropljana smatra da je riječ o američkom predsjedniku sa kojim mogu raditi i koji je spreman slušati njihovo mišljenje i njihove zabrinutosti. Koja su to ključna pitanja između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope o kojima će se dvije strane vjerovatno lako usaglasiti, a koja o kojima se očekuju moguće poteškoće?
Novac, rat, žaštita okoline… su bez sumnje bitna pitanja koja zahtijevaju trenutačnu pažnju Baracka Obame nakon inauguracije. Evropa će, takođe nez ikakve sumnje, pažljivo pratiti šta će on uraditi.
Sa ekonomskim teškoćama koje klize prema recesiji, vlade mnogih zemalja se očajnički bore da zaustave dalji pad velikim ubacivanjem gotovine za podsticanje likvidnosti i mjerama podsticanja otvaranja novih radnih mjesta.
Politički ekonomista Waltraud Schelkle iz Londonske škole ekonomije smatra da je prevladavanje krize prevelik zadatak za jednog čovjeka, ili čak jednu zemlju. Unatoč tome, Evropa i dalje gleda u SAD:
"Evropa u cjelini, posebno Njemačka, se nada da će potrošnja ponovo porasti u Sjedinjenim Državama i da će Amerika ostati veliko tržište za evropske proizvode. Evropljani se istovremeno žale da Amerikanci ne štede dovoljno. Postoji dakle kontradikcija. Na jedan način Evropa se nada da će biti koordiniranih napora da se stimulira svjetska ekonomija i vrati normalizaciji, a ne da se nastavi slobodnim padom u kojem se sada nalazi."
I dok je ekonomija svima prva na umu, pitanja sigurnosti, terorizma i rat su također među ključnim pitanjima američko-evropskih odnosa.
S obzirom da su sa obje strane Atlantika uključeni u rat u Afganistanu, tamošnji rat će sigurno biti na vrhu prioriteta, kaže britanski analitičar odbrane Francis Tusa:
"Ukoliko predsjednik Obama ne bude na telefonu sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i drugim liderima 20. januara, telefon će onda vjerovatno zazvoniti 21. Predpostavljam da će on prvo tražiti uklanjanje restrikcija vojnicima koji su već u Afganistanu, a od država koje još uvijek nemaju svoje vojnike u toj zemlji, on će tražiti da pošalju, ne samo vojne policajce, nego i borbene jedinice."
Većina analitičara se slažu da, uz vojna pojačanja, treba pristupiti pregovorima sa nekim elementima Talibana da bi se postigla određena vrsta uspjeha u Afganistanu. Većina se, također, slaže u procjeni da je uspjeh u Afganistanu ključan za budućnost NATO saveza.
Globalno zagrijavanje je treća oblast u kojoj će, nadaju se Evropljani, Obama donijeti promjene. U proteklih osam godina Bushove adminstracije Evropljani su kritikovali politiku Washingtona prema klimatskim promjenama.
Charlie Kronick, savjetnik za klimatske promjene organizacije Greenpeace kaže da Obama može kombinirati ekonomske podsticaje sa zaštitom okoline:
"Uprkos preprekama zbog ekonomskih teškoća, tu postoje realne mogućnosti. Prva je sasvim jasna… ulaganje u efikasnije korištenje energije i unapređenje energetskih mogućnosti Sjedinjenih Američkih Država. To je izvanredan način povećanja uposlenosti i usmjeren je prema najranjivijem dijelu društva, drugim riječima prema onima koji su ispod linije siromaštva, onima koji zimi ne mogu ugrijati svoje domove i rashladiti ih ljeti. To je dobro za okruženje i dobro za ekonomiju."
To nisu lako ostvarivi zadaci, ali bez obzira da li je riječ o ekonomskim pitanjima, ratu i miru, ili očuvanju okoline – i Evropljani i većina svijeta očekuje od novog američkog predsjednika da surađuje sa njima i da predvodi u iznalaženju rješenja.
