Slobodno putovanje evropskim prostorom još uvijek je teško dokučivo za stanovnike BiH i ostatka Zapadnog Balkana, sa izuzetkom onih koji nose diplomatske pasoše. Bosanci i Hercegovci, poput ostalih koji žive na prostoru bivše Jugoslavije, a nemaju državničke titule, sve nade polažu u proces pregovora o ukidanju viza. Međutim, sudeći prema sadašnjem stanju stvari, bezviznom režimu sa državama EU se treba nadati tek krajem ove decenije.
Zar su stanovnici Zapadnog Balkana zaista toliko opasni po Evropsku uniju da im treba na svaki način otežati putovanje evropskim prostorom – pitanje je koje mnogi postavljaju?
Prije par dana objavljeni izvještaj Evropske stabilizacijske inicijative iz Berlina, uz podsjećanje kako dobijanju viza često prethode čekanja, molbe i duge procedure, donosi i podatak da je Njemačka prošle godine odbila, u prosjeku, svaki četvrti zahtjev za vizom koji je došao sa prostora Zapadnog Balkana. Francuzi su bili još strožiji- 28 posto zahtjeva je odbijano, s tim što ogroman postotak otpada na Makedoniju. U 2007. godini Makedoncima je odbijeno čak 80 posto zahtjeva za izdavanjem viza...
Predstavnica Evropske stabilizacijske inicijative Alexandra Stiglmaier kaže:
"Mislim da je politički paradoksalno i bizarno da se države pozivaju da se pridruže EU, da se od njih očekuju reforme, a da se, u isto vrijeme, otežava stanovnicima tih država da dođu u Uniju, da vide šta je čini. Uz ovo, slika Zapadnog Balkana kao kolijevke kriminala, ne odgovara uvijek stvarnosti. Mnoge studije su to pokazale i sasvim su pretjerane cifre koje o tome kruže Evropom. Slično je i sa ilegalnom imigracijom".
Pregovori država regiona sa EU o bezviznom režimu su u fazi kada je Evropskoj komisiji dostavljen spisak onoga šta jeste i šta se u skoro vrijeme namjerava učiniti na zaštiti dokumenata, granica, obradi podataka, borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije… U najkraćem, podaci o nastojanju vlasti da steknu povjerenje Evropljana da , kada jednog dana budu ukinute vize, iz pravca Zapadnog Balkana neće krenuti talas imigranata i kriminala:
Gospođa Stiglmaier tim povodom ističe:
"U principu, ministri unutrašnjih poslova EU željeli bi podići zid oko Unije, držeći dalje kriminalm i imigrante. Na sreću, oni nisu ti koji određuju evropsku politiku, ali ključni razlozi ovom odugovlačenju su. Međitim, kada je riječ o cijelom Balkanu, on ima veoma loš imidž, kao leglo organizovanog kriminala, mjesto sa kojega bi ljudi željeli pobjeći, a to, naravno, ostavlja poljsedice na stavove evropskih ministara i građana uopšte".
Prema podacima kakvim danas razspolaže Evropska komisija, na Balkanu su Makedonija i Srbija najdalje odmakle u ispunjavanju oštrih evropskih normi- od biometrijskih pasoša do usaglašenosti službi, normi i zakona sa evropskim. Međutim, i za njih je pretjerano optimistički reći da će se stavljanje na bijelu šengensku listu desiti skoro. Ukoliko do kraja ove godine ispune sve zahtjeve, proces stupanja na snagu bezviznog režima može trajati šest i više mjeseci, što , u najboljem slučaju, znači da će te dvije države dobiti bezvizni režim do kraja 2009. godine.
Ostali, među kojima je i Bosna i Hercegovina, moraće čekati još neko vrijeme. Kako je zvanično Sarajevo nagovjestilo Komisiji, svi uslovi, uključujući i biometrijske pasoše, će biti ispunjeni do kraja naredne godine što 2010. godinu čini realnim vremenom kada treba očekivati slobodno putovanje evropskim državama za sve one koji sa sobom nose bosanskohercegovačke pasoše.
