Nakon dvije godine renoviranja, vrata Nacionalnog muzeja američke istorije ponovo su otvorena posjetiteljima. Prije nekoliko dana, na stotine ljudi je, unatoč niskim temperaturama, čekalo u dugačkom redu da uđu i vide, ne samo neprocjenjivo vrijedne eksponate, nego i nova arhitekstonsko-građevinska rješenja kojima je unutrašnjost zgrade u kojoj je smješten muzej uveliko izmijenjena i osavremenjena.
Primjera radi, zidovi, podovi i plafoni su uklonjeni iz središnjeg dijela zgrade i tako je stvoren, zapravo otvoren, atrijum visok kao nekadašnjih pet spratova, nadsvođen staklenom kupolom.
Brent Glass, direktor Muzeja, o tom zahvatu kaže:
To je bio veoma složen zahvat, vrlo velika promjena, koja je, osim tranformacije središnjeg dijela, “vukla” i transformaciju ostalih prostora. Simbolično rečeno, novim svjetlom koje osvjetljava središnji dio mi osvjetljavamo američku istoriju.
Muzejski eksponati pružaju mogućnost posjetiteljima da vide, osjete, spoznaju najbitnije činjenice iz svih aspekata američke povijesti. Istoričar David McCullough naglašava:
U muzeju se nalazi više od 3 miliona predmeta. To je kolekcija koja govori o našoj zemlji potpunije i sveobuhnatnije nego bilo koja druga na bilo kojem drugom mjestu. Sve što je u muzeju je autentično.
Da spomenemo samo neke eksponate. Jedan od najdragocjenijih eksponata, i najčuvanijih predmeta u muzeju, je zastava koja je bila inspiracija za američku himnu. Sada je izložena u posebnoj galeriji i prenosi priču o ljudima koji stoje iza nje, među njima i o ženi koja ju je napravila. Tu je i sto na kojem je Thomas Jefferson pisao Deklaraciju o nezavisnosti. Bijela kuća je do 4.januara muzeju pozajmila jedan od najpoznatijih američkih predsjedničkih dokumenata - Obraćanje iz Gettysburga, predsjednika Abrahama Lincolna 1863. godine, usred američkog građanskog rata. Taj govor je na ponovnom otvaranju muzeja pročitao bivši državni sekretar Colin Powell.
Tu je, zatim, i autentična sijalica koju je patentirao Thomas Edison 1879. godine, bokserske rukavice koje zaista nosio bivši svejtski šampion Mohamed Ali, sto sa stolicama iz jednog bara za kojim je začet pokret građanskih prava odbijanjem četvorice mladića, crnaca, da ustupe mjesta bijelcima. I crvene cipele koje je glumica Judy Garland nosila u jednom od najboljih američkih filmova Čarobnjak iz Oza, jedan su od eksponata.
I ono što se desilo nepun mjesec dana ranije našlo je mjesto u muzejskoj postavci. Niz fotografija američkih predsjednika završava se likom Baracka Obame, koji će useliti u Bijelu kuću 20. januara 2009. godine.
