Linkovi

Zaštita okoline u BiH: Najzagađenija zemlja u regiji


Bosna i Hercegovina najzagađenija je država u regiji, a na neslavnoj ljestvici te vrste visoko je i u odnosu na evropske države. Iako se svake godine planira novac za zaštitu okoliša, on se već petu godinu ne koristi jer političari ne uspijevaju da se dogovore ko će upravljati tim novcem. Od kraja prošlog tjedna nevladina organizacija Centri civilnih inicijativa (CCI), lansirajući javnu kampanju, pokušaće učiniti nešto više da BiH bude čistija.

Promovirajući kampanju, predstavnici CCI-a iznijeli su više zabrinjavajućih podataka. Adis Arapović, jedan od njih, obraćajući se okupljenima na promociji kampanje, istakao je, između ostalog, i ovo:

„Vjerovatnoća da plastična boca od vode za piće bude adekvatno iskorištena ili reciklirana je…. otprilike…. nula posto. Vjerovatnoća da boca završi u rijeci, na livadi ili u nekom drugom nezastićenom, a lijepom prirodnom prostoru je blizu 50 posto. I zbog toga smo pokrenuli kampanju. Bosna i Hercegovina je najzagađenija zemlja regiona i jedna od rijetkih evropskih zemalja u kojima se ne reciklira otpad.“

Prema podacima te nevladine organizacije godišnje se u BiH uveze 300 miliona komada plastičnih boca. Iako u zemlji postoje dva ministarstva okoliša, Zoran Adžaip, također predstavnik CCI-a, smatra da ministarstva rade sporo i netransparentno, te dodaje:

„Mi ne želimo da ulazimo u sadržaj pravilnika o recikliranju. Naš je cilj da se hitno donese pravilnik kako bi se mnoge firme, mnogi mali obrtnici mogli uključiti u jedan logičan business, a to je recikliranje nepotrebne ambalaže.“

U Hrvatskoj, pokazuju podaci Centara civilnih inicijativa, godišnje od reciklaže država zaradi 8 miliona eura. U Bosni i Hercegovini godišnje se gubi 4 miliona maraka namijenjenih fondovima za zaštitu okoliša. Gospodin Arapović tvrdi da od reciklaže plastične ambalaže konkretnu korist mogu imati i država i građani i, kao ilustraciju, navodi:

„U Njemačkoj 2,5 odsto, a u SAD čak 3 posto zaposlenih radi u ekološkim djelatnostima. Ako uzmete broj nezaposlenih u našoj zemlji, mi možemo slobodno govoriti o par desetina hiljada radnih mjesta koja bi bila direktno vezana za ekološku djelatnost…. da postoji aktivna politika okoliša i da postoji, prije svega, politika upravljanja otpadom.“

Oba bosanskohercegovačka entiteta već 6 godina imaju ministarstva za zaštitu okoline, fondovi su formirani, ali se političari ne uspjevaju dogovoriti o njihovim direktorima.

Kampanja koja i u svom nazivu nosi poruku vlastima za cilj ima hitnu promjenu takvog stanja. U Centrima civilnih inicijativa najavljuju, kako kažu, i agresivnije korake ako u narednih mjesec dana vlasti ne naprave konkretne pomake.

XS
SM
MD
LG