Linkovi

Obama nakon ulaska u Bijelu kuću: Iskušenja prvih 100 dana


Kada je američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt ušao u Bijelu kuću 1933. godine, u jeku ekonomske krize bez presedana u dotadašnjoj povijesti SAD – bilo je to vrijeme dobro poznate Velike depresije – za prvih 100 dana najavio je vrlo ambiciozan program zakonske regulative čiji je osnovni cilj bio ekonomski pokrenuti zemlju. Od tada do danas, tih prvih stotinu dana na čelnoj poziciji je postali su vremenski period sagledavanja prvih rezultata i ostvarenja svakog novoizabranog američkog predsjednika. Barack Obama će, kao naredni, 44. predsjednik SAD, u tih prvih 100 dana morati da se nosi sa problemima naslijeđenim od administracije predsjednika Busha i pred Kongres izlazi sa idejama kako ih i, istovremeno, kako u praksu provesti neka od vlastitih obećanja datih u vrijeme preizborne kampanje.

Na prvoj konferenciji za novinare nakon izbora, održanoj u prošli petak, novoizabrani predsjednik Barack Obama je izjavio da je njegov ključni prioritet privoljeti Kongres da se hitno i sveobuhvatno izjasni o ekonomskim problemima:

„Izuzetno urgentan prioritet je osiguravanje i produžavanje minimuma beneficija koje imaju radnici koji su ostali bez posla zbog sve lošije ekonomije. Plan poreskih olakšica kojim bi ekonomski rast bio snažno podstaknut uveliko kasni. Trebali smo ga odavno definirati... govorio sam nekoliko posljednih mjeseci moje kampanje. Trebali smo sageladati i širenje negativnih uticaja finasijske krize na druge sektore naše ekonomije."

Predsjednici ključne tačke svog djelovanja tradicionalno iznose početkom godine u godišnjem govoru o stanju nacije. Ali ne mogu, jednostavno rečeno, Kongresu narediti da njihove zahtjeve i ideje ozakoni, kaže Brian Darling iz vašingtonske fondacije Heritage:

„Predsjednik zapravo nema toliko ovlasti da može provesti sve svoje ideje i zamisli. Može ih, pretočene u mjere i planove, uputiti Kongresu, može tražiti njihovo usvajanje, kao primjera radi smanjenje poreza za srednju klasu. Kongres je taj koji formulira zakone, amandmane na zakone... sve zakonske akte koji zatim dolaze predsjedniku na poptis. Ako poptpiše, zakon postaje punovažan, a ako se ne slaže, predsjednik ima pravo veta."

U procesu realizacije ideja, planova, prioriteta .... Barack Obama će imati Kongres u kojem njegova, Demokratska stranka, u oba doma ima većinu. Historičar Alan Lichtman sa univerziteta American ističe da će snažnija podrška u Kongresu biti kritični elemenat rješavanuja sadašnjih velikih problema:

„Iskustva iz prethodnih prvih mandata novoizabranih predsjednika govore da se promjene koje donosi novi predsjednik moraju realizirati brzo. Vremenski okvir je vrlo uzak. Predsjednik Roosevelt je imao 100 dana. Ronald Reagan je ključne ideje „Reagan revolucije" proveo za manje od godinu dana. Obama nema vremena za luksuz, pogotovo ne usred ekonomske krize kao što je sadašnja."

Unatoč većini Demokrata u oba doma Kongresa, gospodin Obama će se morati nositi sa opozicijom, Republikancima, za koju Nathan Gonzalez, jedan od urednika publikacije Rothenberg Political Report, kaže da nije jasno da li će surađivati ili opstruirati:

„Biće tu „čekaj i vidi" perioda u kojem će se Republikanci regrupirati nakon izbornog poraza, pratiti što rade Demokrati.... gledati da li oni nešto, po njima, pogrešno rade i onda izaći sa svojom, Republikanskom, listom vrućih pitanja...."

Kandidatura Baracka Obame rasplamsala je dosta entuzijazma širom svijeta. Analitičari stoga smatraju da će on u prvih 100 dana morati pažnju usmjeriti i na bitna spoljnopolitička pitanja. Mark Rom, profesor univerziteta Georgetown, u tom smislu ističe:

„On će, pretpostavljavam, pokušati obnoviti ugled i uticaj Sjedinjenih Država u svijetu... susretima sa stranim liderima, ne bez određenih preuslova, ali susretima na način koji će sugerirati da je Amerika otvorena za međunarodnu saradnju mnogo više nego u vrijeme administracije predsjednika Busha.... Obama će morarti pokušati obnoviti moralni ugled Amerike u svijetu."

XS
SM
MD
LG