Izbori za narednog, 44. predsjednika SAD su održani, kandidat Demokratske stranke Barack Obama ubjedljivo je pobijedio i 20. januara iduće godine u Bijelu kuću ulazi kao prvi američki predsjednik crne boje kože.
Tog zimskog dana, u okviru inauguralne svečanosti, gospodin Obama će se zakleti na odanost zemlji i narodu.
Ovogodišnji izbori bili su 56. po redu. Prvi su održani 1789. godine i tada je George Washington izabran za prvog američkog presjednika. U to vrijeme crnci i žene nisu imali pravo glasa. Ovog puta, 219 godina kasnije, jedan kandidat za predsjednika bio je crnac (i izabran je), a kandidat za potpredsjednika bila je jedna žena.Činjenica je da predsjednički izbori nikada nisu bili obustavljeni ili odloženi, čak ni u ratna vremena ili u krizna ekonomska doba. Održani su, primjera radi, i 1864. godine u sred američkog građanskog rata, predsjednik je biran i 1932. godine, u jeku velike ekonomske depresije.
Povijesno gledano, većina predsjedničkih izbora se smatra poštenim i regularnim.
Postoji jedan značajan izuzetak. Vrhovni sud SAD se 2000. godine morao umiješati se da bi riješio spor u vezi sa glasovima sa Floride i George Bush je ušao u Bijelu kuću. I još jedan izuzetak, ali sticajem okolnosti a ne dilema oko regularnosti - Gerald Ford je jedini američki predsjednik koji nije izabran na izborima. On je stupio na dužnost kada je Richard Nixon podnio ostavku pod prijetnjom opoziva zbog afere Watergate.Predsjednički izbori se uvijek održavaju prvog utorka u novembru. Povjesničar Allan Lichtman kaže da je ta tradicija započela u vrijeme kada su SAD bile prvenstveno zemljoradničko društvo.
“Praksa održavanja izbora u novembru začeta je 1840-ih godina, u vrijeme nakon jesenje žetve, da se ne bi gubilo vrijeme dragocjeno za tu vrstu poljoprivrednih radova.”
Tradicionalno, postoji prelazni period od nekoliko mjeseci od izbora do inauguracije novog predsjednika. U moderna vremena, ta tranzicija omogućava novom predsjedniku da izabere svoju administraciju i pripremi se za stupanje na položaj. Profeswor Lichtman ukazuje i na još jednu okolnost:
“Zapravo, glavni razlog za postojanje prelaznog perioda svojevremeno je bio taj što je tzv. izbornom koledžu bilo potrebno vrijeme da se sastane i glasa. Zatim, u slučaju da izbornici nisu mogli da presude izbore, bilo je potrebno vrijeme da se sazove Zastupnički dom američkog kongresa i izabere predsjednik.”
Preizborna kampanja za ovogodišnje izbore bila je najduža i najskuplja u američkoj historiji. Pobjednik će ući u Bijelu kuću u vrijeme velikog unutrašnjeg i vanjsko-političkog previranja. Imaće na raspolaganju četiri godine da uvjeri javnost da zaslužuje još jedan mandat. U posljednjoj godini tog mandata novi izborni proces će započeti, po 57. put.
