Ovogodišnji predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama privlače izuzetnu pažnju, i to ne samo u Americi nego i širom svijeta. Po mnogo čemu su to istorijski izbori. Prije svega po tome što postoje veliki izgledi da po prvi put u američkoj istoriji predsjednik bude crnac.
Da li je Amerika spremna za crnca u Bijeloj kući?
Glas Amerike je anketirao ljude širom Amerike da li su spremni za crnog predsjednika. Odgovori su pomješani.
Politički analitičari, takodjer, iznose svoja gledanja. Profesor Larry Sabato sa Univerziteta Virginia kaže da će boja Obamine kože biti nesumnjivi faktor kod odlučivanja.
"Ne budimo naivni. Još uvijek postoje rasne predrasude, i to ne samo na jugu, ili pograničnim državama. To je stvarni problem za Obamu, problem o kojem on teško može govoriti. Što više govori o rasnim predrasudama, više će ljudi o tome misliti. Sa druge strane, ako se to pitanje ne spominje može biti čak veći problem" - smatra gospodin Sabato.
Nominiranjem Baracka Obame prevazidjene su mnoge prepreke. Ali on nije prvi crnac koji se nadmetao za ulazak u Bijelu kuću.
Partijsku nominaciju za predsjednika Amerike pokušala je 1972. godine dobiti kongresmenka iz New Yorka Shirley Chisholm, ali nije uspjela. Kada je Chishlom 1968. postala prva crnkinja izabrana u Kongres, Amerika je upravo izlazila iz godina masovnih mirnih protesta u borbi za ljudska prava, usmjerenih prije svega na okončanje segregacije i diskriminacije na jugu Amerike.
Sve je to kuliminiralo u aprilu 1968. godine ubistvom lidera za ljudska prava doktora Martina Luthera Kinga. Na ulice Amerike izlila se ljutnja i razočarenje crnaca.
Šesnaest godina kasnije, Jesse Jackson je 1984. godine vodio kampanju za predsjedničku nominaciju Demokrata. Privukao je oko 3,5 miliona birača u preliminarnim partijskim izborima. U sljedećem, takodjer, neuspješnom pokušaju, 1988. privukao je čak dvostruko više glasova.
Barack Obama se predstavlja drugačijim kandidatom, kaže Thomas Mann iz Instituta Brookings u Washingtonu:
"Obama predstavlja novu generaciju manjinskih kandidata. On nije iz generacije boraca za ljudska prava. On ne znači sukob, i on se ne nadmeće kao Afro-Amerikanac. On se nadmeće kao Barack Obama."
Obamina kampanja je privukla bijelce, hispanike i azijate, zajedno sa afro-amerikancima. On je podstaknuo mlade ljude do nivoa koji nije vidjen od kako je 1972. godine smanjena starosna dob glasača na 18 godina. Na prvi pogled bi se reklo da će mu široka podrška kakvu pokazuju istraživanja javnosti donijeti pobjedu na izborima 4. Novembra.
Medjutim, Vesla Weaver sa Univerziteta Virginia kaže da to nije izvjesno i da su dosadašnji crnci na izborima doživljavali neprijatna iznenadjenja:
"Mislim da mnogi ljudi dolaze na izbore misleći da će uraditi jedno, a onda kada izadju sa glasačkog mjesta kažu da su uradili drugo. I dobrim dijelom je to na rasi zasnovana reakcija."
1982. godinegradonačelnik Los Angelesa Tom Bradley je pobjedio prema izlaznim anketama birača, ali kada su glasovi prebrojani on je izgubio.
1989. godine na izborima u Virginiji, crni kandidat Douglas Wilder imao je u istraživanjima pred izbore prednost od deset procenata, ali je na kraju pobjedio sa jednim procentom prednosti.
Politički analitičari to zovu Bradlijevim efektom i smatraju da je još prisutan.
Glas Amerike je u različitim dijelovima zemlje pitao ljude različitih rasa, profesija i godina uzrasta da li su spremni za crnca predsjednika. Mada su mnogi odgovorili pozitivno, drugi su kazali da nisu sigurni.
