Ratni zločin kao organizirani kriminal je tema o kojoj u svojoj novoj knjizi, ''Plavi šljemovi i crno tržište - Business preživljavanja u opkoljenom Sarajevu'' piše Peter Andreas, vanredni profesor političkih nauka i direktor programa za međunarodne odnose na univerzitetu Brown u Rhode Islandu. Gospodin Anrdeas je danas u centru Woodrow Wilson, centru za međunarodne studije u Washingtonu, predstavio svoju knjigu.
Opsada Sarajeva od 1992. do 1995. godine bila je najduža opsada u modernoj istoriji. Bila je i najviše internacionalizirana, privlačeći ogroman kontingent radnika humanitarne pomoći, vojnika Ujedinjenih naroda, novinara, krijumčara, trgovaca oružjem. Sarajevo je postalo centar medijske pažnje, najvidljivije lice post-hladnog rata i humanitarne intervencije. Međutim, iza scene, kako piše profesor Peter Andreas dešavale su se druge aktivnosti, daleko od kamera, uključujući prikrivenu trgovinu kroz linije opsade, krađe i zloupotrebe humanitarne pomoći i saučesništvo pripadnika mirovnih snaga na crnom tržištu.
Andreas sljedi međusobnu isprepletenost i uslovljenost vidljivih i pred kamerama predstavljanih događanja i onih iza scene, onih do kojih svjetlo kamera nije dolazilo, tvrdeći da je to stvorilo i održavalo kriminaliziranu ratnu ekonomiju i produžavalo sukob, jer je koristilo različitim interesima na svim stranama.
Mada je većina Sarajlija sa teškom mukom preživljavala, provodeći dane u jezivim okolnostima, opsada je nekim lokalnim i međunarodnim sudionicima donosila pravo bogatstvo. To je, kaže Andreas ostavilo velike posljedice u poslijeratnoj obnovi zemlje – izrasla je nova elita ratnih profitera, a ilegalna ekonomija je procvjetala dijelom zasnovana na mreži izgrađenoj tokom rata.
Andreas u ovoj knjizi pokazuje kako i zašto je internacionalizacija opsade promjenila repertoar opsade i odbrane unoseći strateške kalkulacije, kako među onima koji su unutar opsjednutog grada, tako i među onima koji su održavali opsadu. Iskustvo Sarajeva na dramatičan način ilustruje da je, jednako kao što je promjena tehnologije oružja mijenjala suštinu opsada kroz istoriju, jednako tako učinio i dolazak CNN-a, nevladinih organizacija, satelitskih telefona, mirovnjaka UN-a i konvoja humanitarne pomoći.
Kroz brojne intervjue, izvještaje, dnevnike, sjećanja i druge izvore Andreas na dokumentarni način predstavlja business preživljavanja u ratnom Sarajevu, ograničenja, kontradikcije i nenamjeravane posljedice medjunarodne intervencije.
"Želim naglasiti da to što pišem u knjizi većina ljudi u BiH već znaju, Sarajlije to sigurno znaju bolje od mene" - kaže za Glas Amerike Peter Andreas, naglašavajući da je knjiga namjenjena prvenstveno inostranim čitaocima. Kada je riječ o čitaocima iz BiH, izažava nadu da će im knjiga pomoći da sastave dijelove na sistematičniji i uravnoteženiji način, gledajući ratna događanja i kroz prizmu crnog tržišta, pljačkanja grada, trgovine sa neprijateljima, krijumčarenje, i slično.
"Ne sumnjam da će oni koji knjigu budu čitali u BiH prepoznati većinu toga što je u njoj, ali će im cijela slika događanja biti bolje osvjetljena" - takođe je istakao gospodin Andreas.
Upitan o povezanosti kriminalaca, lokalnih i međunarodnih političara, Andreas kaže da su takve veze osjetljivo pitanje i da često postoji nejasna linija između njih, te da jedna osoba može nositi dvostruku ulogu, i kriminalca i političara. S druge strane, kako kaže, može biti političara koji nisu. sami po sebi kriminalci, ali se okreću kriminalcima kako bi pribavili ključne usluge i funkcije u ratno vrijeme i čiju pomoć nikada ne bi zatražili u normalnim okolnostima. Nažalost, ti odnosi ostavljaju dugoročne posljedice koje ustvari i, na nesreću, čine još težim razlikovanje svijeta politike i svijeta kriminala.
Završavajući usporedbama bitke za Sarajevo sa opsadom Lenjingrada, Groznog i Srebrenice, i nedavno Falluje, knjiga Petera Andreasa "Plavi šljemovi i Crno tržište – Business preživljavanja u opkoljenom Sarajevu," predstavlja veliki doprinos razumijevanju suvremenog urbanog ratovanja, ratnih ekonomija, političkih posljedica i humanitarnih akcija.
Ova smiona i provokativna knjiga je bitna za svakoga koga zanima pitanje humanitarne pomoći u ratu, kaže u svom osvrtu Richard Holbrooke. Peter Andreas, kaže on, opisuje propuste učinjene u naporima na pružanju međunarodne humanitarne pomoći tokom najduže opsade u modernoj istoriji. Jedino razumjevanjem zašto i kako su se takve stvari mogle dogoditi možemo se nadati da neće biti ponovljene, kaže Richard Holbroke.
Sa jedne strane heroji istovremeno su i kriminalci. Zvaničnici UN-a, humanitarni radnici, novinari, mafijaši, mali birokrati, ratni zločinci, prodavači, svi koriste svoj položaj da zadovolje pohlepu, ali i da pomognu drugima. Veličina knjige je u tome da ne pokušava povući oštru liniju izemđu te dvije stvari. Peter Andreas je napisao knjigu u kojoj pronicljivost pogađa čitaoca kao granate ulice Sarajeva u ratno vrijeme, kaže John Fawcet bviši direktor ureda Međunarodnog komiteta spasa u BiH.
Na kraju, Peter Andres u šali kaže da je i sam ratni profiter, jer se tokom rata u BiH zaljubio u Sarajku sa Grbavice, oženio se njome i sada žive u SAD. Oboje su često u Sarajevu.
