U subotu, 26. jula, američki Federalni istražni biro obilježiće stogodišnjicu postojanja. Od nastanka, 1908. godine, FBI je izrastao iz grupe od 34 istražitelja do agencije od oko 13 hiljada specijalnih agenata i pratećeg osoblja koje broji 23 hiljade ljudi.
Federalni1 istražni biro je u prvih 15-ak godina od osnivanja postojao kao istražni ured Ministarstva pravosuđa. 1924. godine za direktora je imenovan mladi 26-godišnji Edgar Hoover.
Šta je njegov dolazak na čelnu poziciju značio za taj ured?
John Fox, zvanični istoricar FBI-a, će reći je da je Hoover jednostavno izvukao FBI iz političke korupcije.
"On je zaista cijelim srcem ušao u reformu Biroa i primjenu i poštivanje zakona učinio profesijom, a ne polikantskom agencijom federalne vlade."
Pod Hooverom, Istražni biro u čiji je naziv 1935. godine dodana odrednica"federalni" – stekao je reputaciju vrhunske agencije za istraživanje zločina, proganjanje bjegunaca, a prije svega ugled agencije čuvene po nepodmitljivosti. Uporedo sa tim, Edgar Hoover je zasukao rukave i u medijima i javnosti gradio reputaciju FBI-a, toliko i tako da je agencija postala svojevrsi mit.
Čak i danas, agenti koji nikada nisu radili za Hoovera, njegovo ime izgovaraju sa predznakom "gospodin."
Međutim, to je imalo svoju određenu cijenu.
Bivši agent FBI-a Stan Pimentel kaže da je Edgar Hoover, uz sve dobre stvari, rukovodio FBI-om kao vlastitim feudalnim dobrom, bez nadzora ili utjecaja izvana.
"Naravno, gospodin Hoover je polagao račun određenim članovima Kongresa. Smatrano je da polaže račun i ministru pravosuđa. Ali, gospodin Hoover je zaista bio FBI, upravljao je Biroom i praktično je mogao da čini što je htio."
Čvrsto vođen i izoliran, FBI je bivao uvlačen i u mnoge kontroverzne operacije. Sada 85-godišnji bivši šef unutarnje obavještajne službe Ed Miller ističe da je Hoover sa zabrinutušću pratio aktivnosti pokreta za građanske slobode, mogući komunistički uticaji na anti-ratne grupe, aktivista za poštivanje ljudskih prava.... Hoover, primjera radi, nije imao ništa protiv lidera za pokreta prava američkih crnaca Martina Lutera King-a, ali je htio da zna sve o njegovim vanbračnim aferama, kaže Ed Miller i dodaje:."Hoovera nije brinuo sam Marrtin Luther King. Jednostavno, nisu mu se dopadale njegove moralne karakteristike."
Nakon smrti Edgara Hoovera 1972. godine, FBI se otvara i postaje odgovorniji Kongresu. Hoover nije doživio da vidi ono što bi ga od svega najviše naljutilo – prije nekoliko godina hapšenje jednog od agenata zbog špijuniranja za Moskvu.
Specijalizacija među agentima FBI-a sada je raznovrsnija u odnosu na Hooveru eru, a njihov primarni zadatak je državna bezbjednost, posebno anti-terorizam.
Gospodin Fox ocjenjuje da su greške FBI-a pod Edgarom Hooverom za sadašnje agente jasna lekcija o opasnosti po balans između osiguranja bezbjednosti i poštivanja građanskih prava i sloboda.
"Hooverovo naslijeđe je i upozorenje na moguće greške, zloupotrebu ovlaštenja. To je nešto čega moramo biti svjesni da bi održali balans između poštivanja sloboda i osiguranja bezbjednosti. Mislim da je ono loše, uz sve dobro, što je ostalo iza Hoovera nužno pamtiti, kako ne bi bilo ponovljeno."
