Tokom vikenda je, na inicijativu francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja, čija zemlja trenutno predsjedava Evropskom unijom, formirana jedna druga unija, Mediteranska, kao skup država mediteranskog prostora, koje bi, zajedno sa svim državama EU, trebale da osnaže političke, ekonomske i kulturne veze. Članice te nove unije su postale Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, a od ranije je u sličnom procesu i Albanija.
Francuska protekli vikend već naziva istorijskim. Pariski skup najviših čelnika EU i mediteranskih država, sa izuzetkom Libije je «politički san» gospodina Sarkozyja o približavanju Evrope i Mediterana, koje bi trebalo biti od višestruke koristi svima. Za Evropljane to je mogućnost umanjivanja opasnosti od fundamentalizma i terorizma koji dolazi sa juga.
Francuski predsjednik je, između ostalog, istakao:
"Nema razloga da sve što možemo da učinimo između nas Evropljana i Mediteranaca, da to i ne učinimo. Zajedno ćemo uspjeti ili propasti".
Šefovi država ili vlada 43 zemlje, među kojima su, uz evropske članice i države južnog Sredozemlja - Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Liban, Maroko, Mauritanija, Sirija, Tunis, Turska, Palestinske samuprave bili i predstavnici Albanije, Crne Goru, BiH, i Hrvatske i kneževine Monako - dogovorili straranje Mediteranske unije, asocijacije koja će pomoći saradnji na brojnim poljima... od politike... komunikacija... zaštite životne sredine...
Mediteranskom unijom će predsjedavati dva predsjednika, jedan sa južne a, drugi sa sjeverne strane mediteranskih obala, rad će koordinirati sekretarijat, dok će se skupovi najvičeg nivoa održavati svake dvije godine.
Taj projekat je, prema predsjedniku Evroske komisije Manuelu Barossu na tragu evropske politike dobrosusjedstva i imaće punu podršku Komisije:
"Ovaj samit je simbolično stavio pečat na pakt o zajedniočkoj odgovornosti za konkretne projekte, kojima je konačni cilj unija među ljudima, između stanovnika obala Mediterana. Evropska komisija će u ovome aktivno da sarađuje".
Predsjednik Egipta i kopredsjedavajući samita Hosni Mubarak je istakao:
"Ono što je potrebno je povjerenje. Investicije ohrabruje stabilnost stabilnost promoviše investicije".
Nekoliko konkretnih prijekata je već pomenuto. Čišćenje Mediterana od zagađenja, izgradnja kopnenih i razvoj morskih puteva, uspostavljanje zajedničkog sistema civilne zaštite i zaštite od nepogoda i katastrofa, uspostavljanje Mediteranskog solarnog plana, istraživanje mogućnosti da se sunčeva energija iskoristi kao ozbiljna energetska alternative....
Planirano je i uspostavljanje euro-mediteranskog univerzieta, koji bi bio smješten u Sloveniji , a koji bi doprinosio euro-mediteranskom visokom obrazovanju, nauci, istraživanju...
U Parizu se nadaju da će Mediteranska unija dati rezultata i u uspostavljanju mira u sada trusnim oblastima, prvestveno između Izraela i Palestinaca. Jedno od krupnih, do sada netaknitih pitanja, je pitanje imigracije i činjenica da preko Sredozemlja vode najbrojniji putevi ulaska ilegalnih imigranata na evropsko područje. Vjeruje se, stoga, da je francuskki predsjednik, kao pokretač euro-mediteranske inicijative, imao na umu da novostvorena Unija, pored ostalog, bude ključni mehanizam zaustavljanja imigrantske rijeke koja bez prekida teče u pravcu Evrope.
