Jučer je u Pragu, kao što je poznato, poptisan početni sporazum SAD i Češke Repubike, kojim Češka odobrava raspoređivanje jednog dijela planiranog američkog sistema raketne odbrane u istočnoj Evropi. Poljska tek treba udovoljiti američkim zahtjevima za raspoređivanjem drugog dijela raketnog sistema.
Sporazum su potpisali američka državna tajnica Condoleeza Rice i češki ministar vanjskih poslova Karel Schwarzenberg. Tom prilikom je gospođa Rice istakla, što potvrđuje i današnje testiranje raketa u Iranu, da je osnovna funkcija sistem zašititi američke saveznike od država od prijetnji što, pored nekoliko drugih zemalja, mogu doći i iz Irana:
«Što se Irana tiče, mi se, kao i naši saveznici i prijatelji, suočavamo sa sve većom i sve ozbiljnijom prijetnjom raketnog napada. I to u trenucima kada još uvijek nismo sigurni koliko je veliki iranski apetit za nuklearnom tehnologijom.»
SAD planiraju postaviti radarski sistem u Češkoj dovoljan za usmjeravanje 10 raketa presretača koje bi bile postavljene u Poljskoj. Poljska, međutim, još nije dala suglasnost. Varšava vrši pritisak na Washington da pomogne modernizirati poljski sistem zračne odbrane. Taj dio procesa po svoj prilici naslijediće naredni predsjednik SAD. Tim povodom gospođa Rice je istakla:
«Teško mi je povjerovati da američki predsjendik, bilo ko to da bude, neće željeti da ima mogućnost i sposobnost da brani našu teritoriju i teritoriju naših saveznika.»
Ispitivanja češkoj javnog mnjenja pokazuju da se dvije trećine stanovnika Češke protivi postavljanju štita raketne odbrane i da sporazum možda neće biti ratificiran u parlamentu te zemlje. I Rusija se protivi i upozorava da će biti primorana da na američko-češki sporazum reagira, kako je rečeno, vojno-tehničkim metodama. Detalji nisu saoštavani, osim ocjena da se instaliranjem američkog anti-raketnog sistema podriva evropsku sigurnost i slabe ruske raketne sposobnosti.
Gennady Gudkov, član sigurnosnog odbora Dume, donjeg doma ruskog parlamenta kaže:
«Pitanje narušavanja sadašnjeg povjerenja je pitanje budućih odnosa između Rusije i SAD. I u takvoj politici nema pobjednika, obje strane su gubitnici."
Američki zvaničnici istrajavaju na tvrdnjama da instaliranje štita nije usmjereno protiv Rusije, a ovdašnji kritičari takvog korakakažu da se ne zna da li će sistem biti efikasan.
Joseph Cirincione, predsjednik fonda Ploughshares, vašingtonske fondacije čiji je cilj spriječavanje nuklearnog sukoba ukazuje na slijedeće:
«To je uveliko zakompliciralo evropske odnose, američko-evropske odnose, američko-ruske odnose, i prema mom mišljenju, sve to ni zbog čega. Potencijalne prijetnje iz Irana su godinama daleko od realizacije, a možda se nikada neće ni biti ostvarljive. I presretači koje SAD žele postaviti još ne rade. Stoga smo zaista godinama uranili, bilo da se tiče potrebe za postavkom sistema , bilo da se radi o opipljivim dokazima o postojanju oružja za koje bi protiv-štit trebalo trebalo postaviti.»
U administraciji sadašnjeg američkog predsjednika, predsjednika George Busha, očito je da ne misle tako i nastoje finalizirati sporazume o raketnom štitu prije nego gospodin Bush napusti Bijelu kuću u januaru iduće godine.
