Za
većinu zemalja bivše Jugoslavije put od oružanih sukoba 90-tih godina do
mirnijih voda evropskih integracija je bio olujan, sa različitim nivoima
uspjeha. Novinarka Glasa Amerike Jela de Francheschi se osvrće na napredak
postignut u transformaciji zapadnog Balkana u region ekonomske i političke
stabilnosti.
Većina
zemalja bivše Jugoslavije tek treba doći do evropskih integracija. Svaka se na
tom putu kreće svojom brzinom i sa svojom političkom klimom. Hrvatska i Makedonija su blizu pridruženju
NATO savezu i EU. Crna Gora je započela kasnije, ali postiže brz napredak. BiH
i Srbija pred sobom još imaju dugačak put.
Kosovo je tek počelo, ali se nada da će sustići ostale. Članstvo u EU i
NATO-u, kako kažu mnogi analitičari, uključuje niz važnih predanosti.
Robert
Hunter je stručnjak za evropska kretanja pri washingtonskoj korporaciji Rand i
bivši američki ambasador u EU i NATO-u.
"NATO
ima jasan stav još otkako je započeo veliki proces proširenja prije više od
decenije: zemlje koje su spremne prihvatiti zahtjeve za članstvo, a to je mnogo
stvari: demokracija, rad na ekonomiji, udaljavanje od prošlosti, reforma
vojske, će na kraju i postati dio NATO saveza ako su proizvodjači,a ne samo
potrošači sigurnosti."
Hrvatska
je primila poziv za članstvo na nedavnom samitu NATO-a u Bukureštu i uključena
je u pregovore o pridruženju sa EU. Makedonija je očekivala poziv u
Bukureštu,ali ga je onemogućila Grčka zbog spora oko imena. Grčka navodi da ime
Makedonija znači teritorijalno prisvajanje njene vlastite pokrajine Makedonije.
Ambasador Hunter predvidja da će se 17-godišnje nesuglasice vjerovatno riješiti u narednim sedmicama.
Mislim
da se Grci u ovoj situaciji ne ponašaju dobro i mislim da bi mi trebali
izvršiti veliki pritisak. Ali
Makedonija će se pridružiti,kaže ambasador Hunter.
Suradnja se haškim tribunalom za ratne zločine je ključna za članstvo u NATO savezu i EU, kaže Michael Polt, iz Maršalovog fonda, i bivši ambasador za Srbiju.
Evropa
je sasvim jasno naglasila, kao što smo i mi uradili, da se o suradnji s Haagom
ne može pregovarati, kaže ambasador Polt.
Prema
njegovom mišljenju, trenutak preokreta za Hrvatsku je bio 2005, kada je Hagu
omogućila predaju glavnog osumnjičenika za ratne zločine, generala Ante
Gotovine. Nasuprot tome, nevoljnost Srbije da u potpunosti suradjuje s Haagom
je odgodila njene napore ka evropskoj integraciji.
Stručnjak
pri Vijeću za strane odnose, Charles Kupchan kaže da se Srbija suočava i sa
drugim izazovima.
Gradjansko
društvo tek treba uzeti korjena. Službe sigurnosti na neki način još uvijek
funkcioniraju na osnovama iz Miloševićevog doba. I dalje u zemlji postoje
duboke podjele vezane za suradnju s haškim tribunalom. Ima tu dosta teških
pitanja o prošlosti i budućnosti koja još nisu riješena, kaže gospodin Kupchan.
Većina
analitičara za Balkan se slaže da je BiH postigla najmanji napredak. Zemlji su
trebale godine da usvoji ključne političke i sigurnosne reforme koje zahtijeva
EU.
U
BiH još uvijek treba biti razvijeno osjećanje da su svi ljudi, bez obzira na
svoju etničku pripadnost, gradjani BiH i da zaslužuju bolju budućnost. Pokazalo
se da ljudi dobre volje to mogu postići. I oni trebaju nastaviti taj proces,
kaže Michael Polt.
Što
se Kosova tiče, ono je i dalje uveliko pod zapadnim vodjstvom. EU sada preuzima
ključne funkcije od UN-a i nastoji ubrzati prelaz Kosova ka demokraciji i
ekonomiji slobodnog tržišta. Robert Hunter kaže da postoje različiti načini da
se uspostavi partnerstvo sa EU i NATO savezom.
Partnerstvo
za mir, koje je dobra tranzicija, je način da se pomogne s reformama, osobito
demokratizacijom. Bez obzira da li sve ove zemlje, BiH, Kosovo i Srbija,
postanu prije ili kasnije pune članice NATO-a, ili ne, njihova sigurnost će
biti važna, kao i njihova uloga u euro-atlantskim institucijama. To je njihova
sudbina,kaže gospodin Hunter.
Crna
Gora mora još dosta toga postići prije pridruženja NATO-u i EU. Ambasador Polt
kaže da se većina Crnogoraca želi kretati naprijed što je brže moguće.
Oni su voljni učiniti bilo šta što je potrebno u okviru njihovih ograničenih sposobnosti da se pokrenu i ostvare tu vezu. Mislim da će oni to i učiniti, kaže gospodin Polt i dodaje da je vjerovatno da će sve države bivše Jugoslavije u bliskoj budućnosti biti čvrsto usidrene u euro-atlantskoj zajednici.
