Vjerovatni demokratski kandidat za predsjednika Sjedinjenih Država, senator Barack Obama je izjavio da će promijeniti pravac u kojem se kreće američka vanjska politika, ako bude izabran za predsjednika. Stručnjaci kažu da ga stajališta glede vanjske politike, koja je do sada izrazio, stavljaju u kategoriju tzv. umjerene vanjske politike - ne toliko lijeve, niti toliko konzervativne. Ipak, Obamu je oštro kritizirao njegov republikanski rival, John McCain zbog spremnosti da se sastane s liderima Americi neprijateljskih zemalja. Novinar Glasa Amerike Bill Rogers se osvrće na vanjsku politiku Baracka Obame.
Od povlačenja američkih snaga iz Iraka, preko zaustavljanja Irana da dodje do nuklearnog oružja, do zatvaranja zatvora u Guantanamu - Barack Obama obećava novi pravac u američkoj vanjskoj politici.
“Želim unijeti fundamentalnu promjenu. Vrijeme je da se okrene nova stranica u načinu na koji vodimo vanjsku politiku. Vrijeme da se svijetu kaže da smo spremni voditi. Voditi djelom i primjerom.”
Njegova stajališta odražavaju donekle neke stavove ranijih američkih predsjednika - demokrata; Harry Truman, John Kennedy i drugi su znali naglasiti da se promocija demokracije i ljudskih prava ne može odvojiti od borbe protiv siromaštva i očaja.
Peter Beinart je stručnjak za
vanjsku politiku u Vijecu za vanjsko-političke odnose:
“Obamini stavovi, slični onima predsjednika Woodrow Wilsona, promoviraju ideju da živimo u svijetu zajedničkih prijetnji, poput globalnog zagrijavanja, prijetnji zdravlju javnosti, ekonomske nestabilnosti - sve to prijeti nama, kao i drugim zemljama, i zato treba suradjivati.”
Što se tiče Iraka, Obama je obećao povlačenje američkih trupa u fazama, uklanjanje svih borbenih jedinica u okviru 16 mjeseci.
Što se tiče Irana, ovako je nedavno govorio na skupu Odbora američko-izraelskih odnosa: “Učinit ću sve što je u mojoj moći da spriječim da Iran dodje do nuklearnog oružja.Sve!
Njegove oštre riječi su bile i poruka republikanskom rivalu John McCainu, koji je prije toga Obamu nazvao naivnim i neiskusnim u vanjskim poslovima. McCain se takodjer izrugivao Obaminoj volji da se sastane s neprijateljskim liderima, poput predsjednika Irana.
John McCain, republikanski
predsjednički kandidat:
Amerikanci se trebaju brinuti zbog
prosudjivanja predsjedničkog kandidata
koji kaže da je spreman govoriti osobno i bez pred-uvjeta sa tiranima,
od Havane, do Pyongjanga.
Obama je mejutim odbacio takve kritike, rekavši da su se predsjednici poput Ronalda Reagana sastajali s neprijateljima. Stručnjak za vanjsku politiku Halle Dale iz fondacije Heritage, kaže da je Obama ipak ranjiv kada je vanjsko-političko iskustvo u pitanju.
Helle Dale, Fondacija Heritage:
On još nije senator ni s jednim
punim mandatom, nije bio izložen problemima vanjske politike. Njegove izjave
nagovještavaju da je on osoba koja ne razumije u potpunosti kako funkcionira
medjunarodna politika - a što je jasno onima koji su godinama u politici.
No, senator Obama kaže da on potiče iz rasno mješanoga braka, da je proveo dio djetinjstva u Indoneziji - što mu, naglašuje, daje jedinstvenu perspektivu u vodjenju vanjske politike.
Ppeter Beinart kaže da bi ga ovo učinilo drugačijim od ranijih predsjednika, čije su se prekooceanske veze svodile uglavnom na Evropu.
“Činjenica da je živio u Indoneziji, islamskoj zemlji, kao i to da su njegovi vlastiti korijeni potekli iz zemlje trećega svijeta, to oboje mislim da će biti moćan argument za mnoge zemlje u svijetu, u njegovu korist. To će imati utjecaja na svjetske lidere. Medjutim, i dalje moramo znati da su americki interesi koji su u neskladu s nekim zemljama u svijetu, cinjenica koja traje, bez obzira ko je predsjendik.
Iapk, intenzivan interes u inostranstvu za Obamu i njegovu predsjedničku kandidaturu, vjerovatno je dijelom potekao iz njegove jedinstvene biografije, ali i iz njegova obećanja o novoj vanjskoj politici.
