Međunarodni monetarni fond, u svom posljednjem izvještaju o stanju svjetske ekonomije, saopćava da financijski gubici širom svijeta, usljed krize inicirane kupo-prodajom nekretnina i neurednim i otežanim vraćanjem kredita za te nekretnine, koja je izbila u Sjedinjenim Američkim Državama, uskoro mogu dostići nevjerovatnu cifru od 945 milijardi dolara.
Samo u Sjedinjenim Američkim Državama usljed te krize finasijski gubitak može u ukupnom iznosu dostići cifru od 565 milijardi dolara, a u kombinaciji sa posljedicama vezanim za komercijalne nekretnine i tržite potrošačkih kredita, stvarni gubitak može biti i mnogo veći.
Jaime Caruana, zvaničnik Međunarodnog monetarnog fonda je uvjeren da će posljedice krize biti mnogo šire od samo američkog tla:
”Kreditni šok izazvan američkom krizom neurednih otplata kredita za kuće će se proširiti i značajno usporiti eknomiju uopće.“
U spomenutom izvještaju, izvještaju o ”Globalnoj financijskoj stabilnosti“ stručnjaci MMF navode da se kriza zapravo već proširila izvan i da sada prijeti kreditnim tržištima u drugim zemljama. Gospodin Caruana dodaje da mogućnost novih gubitaka vrši dodatni pritisak na banke, ograničavajući sposobnost davanja kredita.
” Finasijska kriza se proširuje na sve vrste kredita - za rezidencijalne i komercijalne nekretnine, čak i na korporativna kreditna trišta.”
S obzirom na takvu situaciju rast kamatnih stopa, generalno uzevši, realno je očekivati:
”Sve teži uvjeti kreditiranja se očekuju i u Evropi, što će se odraziti i na sporiji ekonomski rast jer i evropske banke počinju doživljavati gubitke, a pod pritiskom su i kompanije koje se bave osiguranjem kredita” - ističe gospodin Caruana.
Finansijski problemi koji su se počeli javljati od avgusta prošle godine ”širili su se brzo i nepredviđeno izazivajući ekstenzivne štete,“ a za finasijski šok koji je uslijedio i sada traje Međunarodni monetarni fond kaže da je ”najveći od vremena Velike ekonomske depresije.“ Ekonomisti MMF stoga procjenjuju da će porast svjetske ekonomije, koja je prošle godine rasla po stopi od 4,9 procenata, ove godine biti samo 3,7 odsto, a slijedeće 3,8 posto. MMF upozorava i na rizik da bi smanjenje ekonomskog rasta moglo biti i veće, procjenjujući da za takvo nešto postoji 25 odsto vjerovatnoće. Ako bi rast svjetske ekonomije u naredne dvije godine bio ispod 3 procenta ili manje, to bi - po kriterijima MMF - značilo opću, svjetsku recesiju.
Mada je Centralna banka Sjedinjenih Američkih Država nedavno poduzele oštre korake u jačanju ovdašnje finasijske likvidnosti kako bi se stabilizirala tržišta novca, u izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda se kaže da je neuspjeh američke vlade da adekvatno kontrolira financijski sektor inicirao sadašnju krizu i doveo do nje.
S druge strane, MMF-u se također upućuju kritike da nije predvidio krizu i da sada na nju vrlo sporo odgovara.
