Kolegij Narodne skupštine Republike Srpske zakazao je na današnjoj sjednici, održanoj u Banjaluci, za ponedjeljak, 17. marta, posebnu sjednicu parlamenta na kojoj bi se poslanici trebali izjasniti o vetu koji je na odluku Predsjedništva BiH stavio član Predsjedništva Nebojša Radmanović. Njegov veto odnosi se na zahtjev da se sva dokumentacija koju posjeduje Haški tribunal prebaci u Bosnu i Hercegovinu.
Predsjednik Narodne skupštine Igor Radojičić je tim povodom istakao da uopšte ne postoji dilema da li treba prihvatiti zahtjev gospodina Radmanovića, koji je suštini zahtjev za zaštitu vitalnog entitetskog interesa.
”Očekujem da će parlament Republike Srpske potvrditi, ustavom propisanom dvotrećinskom većinom, zahtjev člana Predsjedništva Nebojše Radmanovića.“
Šef poslaničkog kluba Srpske demokratske stranke Borislav Bojić je izrazio očekivanja da će i poslanici te stranke podržati veto Nebojše Radmanovića.
”Razočarava praktično funkcionisanje konsensusom, i uopšte funkcionisanje Predsjedništva. Promijenjeni su akteri u ovim događajima, ali su i dalje srpski narod i Republika Srpska u poziciji da moraju da pokreću mehanizam zaštite vitalnih nacionalnih interesa.“
I poslanik Srpske radikalne stranke Milanko Mihajlica je podržao veto Nebojše Radmanovića, ponudivši i konkretan prijedlog za rješenje tog spornog pitanja.
”Postavljam pitanje zašto ta arhivska građa ne bi bila u Banjaluci. Ako se Haris Silajdžić slaže da bude u Banjaluci, evo ja ću prihvatiti da bude u Banjaluci. Isključivo je cilj da to bude u Sarajevu, da bi se u narednih sto godina moglo manipulisati sa ratnim zločinima u Bosni i Hercegovini.“
Međutim, šef poslaničkog kluba Stranke demokratske akcije i SDP-a Ramiz Salkić ne vidi ništa sporno u zaključku Predsjedništva BiH da se zatraži prenos arhivske građe iz Haškog tribunala u Bosnu i Hercegovinu.
”Ne mislimo da se ovdje radi o povredi nacionalnog interesa nijednog od naroda, niti bilo kojeg entiteta. Jednostavno, mi smatramo da je to moralno pitanje i da je sasvim logično i normalno da arhivska građa bude u Bosni i Hercegovini kada je u pitanju Haški tribunal.“
Da podsjetimo, Predsjedništvo BiH je na sjednici održanoj 6.marta 2008. usvojilo odluku-zaključak da Ministarstvo pravde BiH i Arhiv BiH pripreme pravni i stručni projekat za prihvat arhivske građe Međunarodnog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji. Protiv te odluke glasao je član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, dok su njegove kolege Haris Silajdžić i Željko Komšić bili za. Neslaganjem gospodina Radmanovića, odnosno njegovim vetom stekli su se uvjeti za sazivanje vanredne sjednice Narodne Skupštine Republike Srpske.
Gospodin Radmanović je smatrao i smatra da je ta odluka destruktivna po vitalne interese Republike Srpske. Obrazlažući svoj stav gospodin Radmanović je, pored ostalog, isticao da se ”još nisu smirile strasti nakon posljednjeg rata na prostorima bivše Jugoslavije, da još ima raznih optuživanja, argumentovanih i neargumentovanih, te da uz postojeće vrlo visoke tenzije, zahtjev da Arhiv bude u nekoj od tih zemalja može izazvati nove tenzije.“
S druge strane, članovi Predsjedništva Silajdžić i Komšić smatraju da građa treba pripasti BiH, jer se upravo tu dogodio najveći broj ratnih zločina, jer je u Haškom sudu bilo najviše procesa građanima BiH i, konačno, jer najveći dio dokumentacije potiče iz Bosne i Hercegovine.
Glavni tužitelj Haškog tribunala Serž Bramerc je, na sastanku s članovima Predsjedništva BiH protekle nedjelje, rekao da će konačnu odluku o tome gdje će biti smještena arhiva Haškog tribunala donijeti Vijeće sigurnosti UN.
Inače, Kolegij Narodne skupštine je danas utvrdio da se u ponedjeljak, odmah po završetku 11. posebne sjednice parlamenta na kojoj će se poslanici izjasniti o vetu Nebojše Radmanovića, održi i 12. posebno zasijedanje na kome će se zauzeti stav o reformi policije u BiH. Na tu sjednicu će biti pozvani i predsjednici šest političkih stranaka koji su potpisali Mostarsku deklaraciju.