Republika Slovenija, mala, ali upješna alpska država, nekada dio prostora bivše Jugoslavije, je prva, od posljedne primljenih zemalja u članstvo Evropske unije, dobila priliku da šest mjeseci vodi EU. Nije novost da su Slovencima prioriteti približavanje Balkana Evropi, pitanje Kosova, pa zatim ratificiranje evropskog sporazuma, multikulturni evropski milje...
Slovenci su se dobro pripremili za predstojećih 180 dana predsjedavanja, a kao finasijsku podršku svome predsjedavanju već su izdvojili svotu od 62 miliona eura.
Mogu li mali uspješno voditi velike?
Nekadašnji slovenački premijer, a sada član Evropskog parlamenta Alojz Peterle nema dvojbi:
"Bilo je i manjih država koje su uspješno vodile i predsjedavale... Luksemburg na primjer. Mi smo sigurnio da ćemo i mi u tom poslu uspjeti. Svakako, sarađujemo i sa ostalima i siguran sam da je Slovenija u stanju da predsjedava EU".
Jedna Slovenka, jedna od brojnih zaustavljenih na ulici i upitanih šta za Sloveniju znači biti predsjedavajući EU, kaže:
"Svakako da sam ponosna.... i vjerujem da nas niko više neće zamijeniti sa
Slovacima. Mi smo Slovenci".
”Novi predsjedavajući“ jasno naglašava - namjera mu je pomoći Balkanu, od kojega je Slovenija svojevremeno zazirala, ističe Borut Grgič, direktor Instituta za strategijske studije u Ljubljani:
"Mislim da je Slovenija prošla kroz period ponovnog preispitivanja vlastitog mjesta. To znači da nakon raspada bivše Jugoslavije nismo imali previše volje da se vežemo uz balkanski region. Željeli smo tada da budemo i da nas vide kao dio Evrope. Međutim, sada, kada smo unutra, to nam daje mogućnost da imamo značajniju pro-balkansku politiku".
Ministar spoljnih poslova Slovenije i predsjedavajući Savjetom ministara EU
Dimitrij Rupel podsjeća:
" Još 2003. godine smo, EU naravno, u Solunu donijeli odluku da Zapadni Balkan ima evropske perspektive, što je značilo političko opredjeljenje da zemlje tog regiona jednoga dana postanu članice Unije. To nije isto kao Kavkaz ili Ukrajina. Situacija je drugačija i zaista je riječ o zemljama, budućim članicama. Sada, tokom našeg predsjedavanja, cilj nam je da ostvarimo mrežu sporazuma sa državama Balkana, da zaključimo posao na sporazumima o stabilizaciji i pridruživanju između EU i država Zapadnog Balkana".
Ovih dana se slovenački zvaničnici, u funkciji predsjedavanja, posebno bave Srbijom, lobirajući kod ostalih članica da daju zeleno svjetlo za potpis na sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Beograd i Brisela. Ne bez razloga, ukazuje Jelko Kacin , u Evropskom parlamentu posebno zadužen za Srbiju:
"Srbija je najveća zemlja regiona, sa oko 8 milona stanovnika. Imaju administrativne i političke kapacitete. Šta im treba? Treba im da se probude! Da ostvare ono što su u stanju i da učine još mnogo više. Kada u Srbiji taj proces bude ubrzan, to će imati veoma pozitivan uticaj i na ostale zemlje regiona".
Međutim, ne misle svi jednako o svima na Balkanu. Neriješena granična pitanja sa Hrvatskom navode slovenačke nacionaliste, kao Zmagu Jelinčića, predsjednika Slovenačke nacionalne stranke, da kaže:
"Cijeli Zapadni Balkan bi trebao da uđe u EU odjednom, u jednom komadu - Hrvatska, Crna Gora, Srbija, BiH i Albanija su manje-više, na istom nivou životnog standarda, tako da bi bilo bolje kada bi Hrvatska malo pričekala i sačekala cijeli region. U suprotnom biće problema, problema u Evropi."
Pred Slovenijom je šest mjeseci dokazivanja da može sa uspjehom voditi Evropsku uniju kroz, realno rečeno, izazovno vrijeme. Kada su izazovi u pitanju, za njima Slovenci ne moraju tragati. Sasvim dovoljno ih producira Balkan, a ni sama EU nije još uvijek savršena.
