Linkovi

Status Jerusalema, konačnica izraelsko-palestinskog mira



Status Jerusalema jedno je od najbolnijih pitanja izraelsko-palestinskog sukoba i jedno od najosjetljivijih pitanja budućeg mirovnog procesa, dogovorenog na juče održanoj Srednjeistočnoj mirovnoj konferenciji u američkom gradu Annapolisu. Na tom skupu palestinski predsjednik Mahmud Abbas je rekao da, u okviru bilo kojeg dogovora, Palestincima bi trebao biti osiguran istočni Jerusalem. Izraelski premijer Ehud Olmert je, za mnoge potpuno neočekivano, rekao da je spreman predati neke arapske dijelove Jerusalema. Šta o takvoj mogućnosti misle ljudi koji žive u gradu, već stoljećima centralnom mjestu muslimanske, kršćanske i jevrejske vjere. Mnogi ratovi vođeni su za kontrolu nad tim gradom, Jerusalem je osvajan više od 30 puta u proteklih 3 hiljade godina. Posljednji put, Izrael je zauzeo istočni Jerusalem, koji je je inače držao Jordan, uključujući i sveti stari grad, tokom šestodnevnog rata 1967.

Atallah Hanna, palestinski nadbiskup u grčkoj pravoslavnoj crkvi, često izražava neslaganje sa sadašnjim statusom Izraela, odnosno stavom izraelske vlade prema statusu Jerusalema.

”Jerusalem je kao grad, kao prostor, izuzetno bitan za cjelokupnu civilizaciju, za čovječanstvo, a ne samo za arapski i palestinski narod. U vjerskom smislu važnost Jerusalema za kršćane i muslimane je izuzetna. Mi smo jedan narod, jedna obitelj i želimo okončati izraelsku okupaciju, vratiti naš narod u Jerusalem i izgraditi našu državu.“

U drevnom, jevrejskom dijelu Jerusalema, Mark Bar-on, Jevrej iz Ukrajine, vlasnik draguljarnice i prodavnice suvenira, se ne slaže sa mišljenjem nadbiskupa Hanne. Bar-on je doselio u Izrael prije 35 godina, kako bi pomogao izgraditi jevrejsku državu sa Jerusalemom kao glavnim gradom:

”Zašto niko ne govori o podjeli Jerusalema. Zašto Jerusalem prije 1967. nije bio centar ovolike pažnje. Bio je ostavljen, zaboravljen, stoljećima i niko na grad nije obraćao pažnju. Za sve Jevreje Jerusalem je glavni grad. Mi smo uložili svo svoje vrijeme kako bi se ovdje vratili i izgradili ga.”

S druge strane, ako arapski, istočni, Jerusalem ne bude dio nove palestinske države, ljudi kao Mousa Sayem, musliman koji je, kako kaže, vlasnik najstarije čajdžinice u Jerusalemu, bi bili u teškoj situaciji, živjeli u Izraelu kao palestinski građani. Kao većina ljudi zatečenih u njegovoj radnji, Mousa je uvjeren da se to neće dogoditi.

”Mi ne želimo proživjeti čitav život u Izraelu, mi želimo i imaćemo našu vlastitu državu.”

Abrahem Shabane preko 50 godina prodaje novine kod Damask kapije, u arapskoj četvrti grada. Također je musliman i želi podjelu Jerusalema, sa istočnim Jerusalemom kao palestinskim glavnim gradom. On iznad svega želi vidjeti da Arapi i Jevreji žive u miru.

”Mi bi željeli prije svega živjeti u miru. Jerusalem je arapski grad, palestinski grad. Naravno da želim da on bude palestinski grad. Ali, neće nam smetati ako živimo zajedno s Jevrejima.“

Tokom proteklog vikenda, organizacija Jerusalem One, jevrejska organizacija koja zagovara nepodijeljen Jerusalem pod izraelskom kontrolom, u Jerusalemu Postu postavila oglas u kojem podsjeća izraelskog premijera Ehuda Olmerta da je 1995. godine, kao tadašnji gradonačelnik Jerusalema, potpisao peticiju kojom se zalaže za nepodijeljen Jerusalem.
Sve strane osjećaju pritisak. I većina se slaže da će to pitanje biti najteže pitanje sa kojim će se Izraelsci i Palestinci suočiti na putu ka konačnom mirovnom sporazumu, koji bi - kako je dogovoreno u Annapolisu - trebalo da bude zaključen do kraja 2008. godine.

XS
SM
MD
LG