Predstavnici Komisije za izbjeglice i raseljena lica Bosne i Hercegovine i saopštili su nakon današnjeg sastanka u Banjaluci da je u posljednje dvije godine u BiH obnovljeno 2.200 kuća i stanova. Za to utrošeno skoro 50 miliona konvertibilnih maraka. Da bi se, međutim, trajno riješilo pitanje obnove i održivog povratka neophodno je još oko milijardu maraka. Stoga su predstavnici Komisije pozvali zvaničnike nadležnih bosanskohercegovačkih institucija da u 2008. godini izdvoje znatno više sredstava za zbrinjavanje izbjeglih i raseljenih osoba i povratnika jer, kako su istakli, novca u oba entiteta ima dovoljno.
Ono što je tokom 2006. i 2007. godine urađeno na obnovi i rekonstrukciji kuća u Bosni i Hercegovini je tek neznatan dio stvarnih potreba, ističu predstavnici Komisije za izbjegla i raseljana lica BiH. Tako Slavko Marin naglašava:
”Bosni i Hercegovini treba 600 miliona maraka da bi kuće bile obnovljene, a 400 miliona maraka da bi osigurali održiv povratak. To znači da moramo koristiti sve poluge sustava koje imamo. Priča o povratku nije završena dok god postoji i jedna osoba zainteresirana za povratak.“
Drugi član Komisije, Mario Nenadić, upozorio je da je broj onih koji još uvijek nisu svoji na svome, a žele to biti, izuzetno veliki:
”U Bosni i Hercegovini stručne služne su, nakon sravnjivana pravnog statusa, evidentirale 135 tisuća raseljenih osoba. Trenutno, oko 400 tisuća izbjeglih državljana BiH živi u 40 zemlaja širom svijeta. Njih oko 80 tisuća nije trajno riješilo svoj status u trećim zemljama i oni su aplicirali za povratak u Bosnu i Hercegovinu.”
Posebno težak je položaj 2.240 porodica, sa oko 7.000 članova, koje su još uvijek smještene u takozvanom alternativnom smještaju i na 106 lokacija u 43 bosanskohercegovačke opštine. Miladin Dragičević, takođe član Komisije kaže:
”U Republici Srpskoj imamo 675 porodica koje žive u alterativnom smještaju. U najmanje polovini tih porodica je po jedna osoba nesposobna za samostalnu egzistenciju. Mi moramo tim ljudima obezbjediti mjesto u gerijatrijskim centrima. Dosta je porodica i sa dva takva člana. I njih moramo zbrinuti, ne robujući principu da se vrate tamo odakle su izbjegli, nego da napravimo koliko toliko humane uslove u kojima će ti ljudi provesti ostatak života.
Bitno je naglasiti da je znatno smanjena i pomoć međunarodne zajednice za ove namjene. Ta pomoć pala je ispod dvadeset procenata sredstava koja se izdvajaju. Bosna i Hercegovina, jednostavo rečeno, više nije prioritet, upozorio je Edin Mušić, takođe član Komisije za izbjeglice i raseljena lica:
“Tendencija smanjena tih sredstava je vrlo izražena, tako da vlade onih prijateljskih zemalja koje su do sada izdvajale značajna sredstva, svoju pomoć sada preusmjeravaju prema drugim zemljama i u neke druge oblasti.”
Predstavnici Komisije za izbjegla i raseljena lica stoga pozivaju zvaničnike institucija Bosne i Hercegovine da u 2008. godini povećaju sredstva za zbrinjavanje ”beskućnika i povratnika” pošto su, kako kažu, znato povećani prihodi od PDV-a i privatizacije. Boljom raspodjelom novca bilo zbrinuto znatno više izbjeglih i raseljenih lica, te povratnika u oba entiteta.
