I dok konačni status Kosova ostaje nerješen, uoči razgovora Srbijanskih i Kosovskih lidera licem u lice, po prvi put na marginama Generalnog zasjedanja UN-a 28 septembra u New Yorku, jedan politički analitičar u Beogradu predvidja da bi ta pokrajina mogla postati takozvani "zaledjeni konflikt".
Bratislav Grubačić, politički analitičar iz Beograda kaže:
"Pitanje statusa Kosova neće biti riješeno 10-tog decembra, i moje je lično mišljenje da će se ta cjelokupna kriza sa Kosovom kasnije nastaviti i da idemo prema nečemu što bi mogli definirati kao "zaledjeni konflikt", ili "zaledjena kriza", koja će nas manje ili više podsjećati na status Taiwana. Vjerovatno srbijanska strana neće prihvatiti nikakvo jednostrano proglašenje neovisnosti Kosova, dok Albanci idu u tom pravcu. Neke zemlje u svijetu će ih priznati, neke neće. Srbija to sigurno neće prihvatiti, tao da ćemo se praktično naći u situaciji koja će trajati mnogo duže nego to iko želi."
Srbija i Rusija su odbacili od plan , koji Zapad podržava, i kojim se Kosovu daje neovisnost pod medjunarodnim nadzorom. Sa druge strane, Sjedinjene Države kažu da taj plan predstavlja najbolje rješenje ukoliko se do 10-tog decembra ne postigne drugačiji kompromis.
Marko Blagojević, politički analitičar u Beogradu koji vodi Centar za slobodne izbore i demokraciju nastoji odvagati ekonomske prednosti mogućeg članstva u Evropskoj Uniji sa perspektivom dozvoljavanja Kosovu da se odvoji.
"Ukoliko pitate ljude da li bi radije žrtvovali životni standard, 60 posto će odgovoriti pozitivno. A, ako ih pitate da li bi radije išli u rat kako bi Kosovo zadržali unutar granica Srbije, dvije trećine, preko 70 posto stanovništva ne bi bilo spremno da ide u takav rat. 12 procenata stanovništva kažu da bi išli u rat, a kada analizirate ko su oni, onda ustanovite da su to većinom penzioneri i domaćice, koji i onako ne bi išli u rat."
"Ljudi, kaže Blagojević,ne osjećaju, ne doživljavaju nikakvu vrstu prednosti približavanjem Srbije članstvu u Evropskoj Uniji, i to je snažna poruka vladajućoj eliti u Srbiji, kao i Evropskoj zajednici, svima koji su u poziciji da oko toga nešto urade. Što je dokučivija Evropska Unija, što su stvarnije evropske integracije, manje su ljudi spremni da daju bilo šta u zamjenu, posebno Kosovo."
Prošle sedmice je premijer Kosova, Agim Ceku zatražio od EU da ne dozvoli drugim državama da diktiraju njihovu politiku prema budućnosti Kosova, naglašavajući da Albanci na Kosovu neće prihvatiti nova odlaganja njihovog zahtijeva za neovisnošću od Srbije.
Agim Ceku, premijer Kosova:
"Ukoliko medjunarodna zajednica oklijeva da donese konačnu odluku, mi ćemo to uraditi bez obzira na izazove sa kojima ćemo se susresti. Mi treba da okončamo ovaj proces koji je započeo sa Ahtissarijem i naš je cilj da se taj proces završi ove godine."
Čeku je ovo rekao pred odlazak kosovskih pregovarača na sastanak u Londonu sa trojicom medjunarodnih izaslanika, zakazan 18 i 19 septembra.
Kasnije, 28 septembra dvije strane trebaju imati susrete licem u lice na visokom nivou na marginama zasjedanja Generalne skupštine UN-a u New Yorku.
U Londonu je lider kosovskih Albanaca rekao da će srbijanskom partneru na sto iznijeti "sporazum o prijateljstvu".
Agim Ceku, premijer Kosova:
"Ovaj sporazum kojeg mi nudimo šalje poruku da Albanska strana nije spremna da razgovara o pitanju neovisnosti, da u tom smislu pravi bilo kakve ustupke, jer mi se tu pojavljujemo kao država, u poziciji države, i mi želimo da se ovi razgovori odnose na tehnička pitanja izmedju dvije suverene države. Sa ovim sporazumom mi želimo nametnuti viši nivo razgovora, a na pregovarati o neovisnosti. Mi smatramo da je pitanje neovisnosti riješeno. Mi želimo svima pokazati da je Kosovo država koja može pružiti sigurnost i stabilnost u regionu."
