Dvoje ključnih kandidata Demokratske partije u utrci za američkog predsjednika na izborima 2008. godine, i Barack Obama jučer su prvi put ukrstili put, pojavivši se oboje na svečanosti obilježavanja godišnjice jednog od ključnih dogadjaja u borbi američkih crnaca za ljudska prava u Selmi u Alabami. Prisutan je bio i bivši predsjednik Sjedinjenih Država Bill Clinton, koji je svojevremeno nazvan <prvim crncem predsjednikom>.
Bivši predsjednik Bill Clinton, i senatori Hillary Clinton i Barack Obama pridružili su se hiljadama učesnika marša idući preko mosta Edmund Pettus, u Selmi u Alabami, istog onog na kojem je1965. godine policija pretukla učesnike mirnih demonstracija za glasačka prava crnaca. Taj dan je u američkoj istoriji ostao poznat kao “Krvava nedjelja”.
Billa Clintona, jednog od najomiljenijih ljudi u crnačkoj zajednici, istaknuti crnački lideri su ponekad nazivali prvim crncem predsjednikom Sjedinjenih Država.
Ovaj put, uz njegovu suprugu Hillary, koja će, ako dobije nominaciju Demokrata i pobjedi na izborima postati prva žena predsjednik u istoriji Sjedinjenih Država, na svečanosti u Selmi našao se i njen glavni konkurent Barack Obama, drugi ključni kandidat Demokrata, koji će ako pobjedi na izborima, biti prvi crnac predsjednik.
Obama je imao samo tri godine kada je na ovom mostu policija tukla demonstrante.
Hilary se medju dominantno crnačkom populacijom, pojavila uglavnom zahvaljujući popularnosti svog muža Billa Clintona.
On je podsjetio da je nekoliko mjeseci nakon sukoba na mostu Edmund Pettus, predsjednik Lindon Johnson podpisao Zakon o glasačkim pravima, kojim je po prvi put dato pravo crncima u ruralnim dijelovima južnih država da mogu glasati, pravo koje im je uskraćivano punih 100 godina. Gospodin Clinton je takodjer rekao da pokret za gradjanska prava i dalje ide naprijed, ukazujući na prisustvo u Selmi, prvog muslimana koji je izabran u američki Kongres, demokratu iz Minnesote, Keitha Elisona.
Gospodja Clinton je govoreći u Prvoj baptističkoj crkvi, podsjetila na riječi Martina Luthera Kinga da život završava onog dana kada počnemo šutiti o stvarima koje su važne, pozivajući prisutne da svoju budućnost vrate u svoje ruke i počnu marširati prema boljem sutra.
Njen rival, Barack Obama je govorio u susjednoj, samo tri ulice udaljenoj, Brown Chapel AME Church.
On je ukazao na zasluge generacije boraca za ljudska prava, rekavši da su demonstranti na mostu u Selmi, 1965. godine otvarali put za njegovu kampanju dajući mu šansu da postane prvi crnac predsjednik u istoriji Sjedinjenih Država.
Ja sam ovdje zahvaljujući vašem žrtvovanju. Ja stojim na ramenima divova, rekao je senator Obama.
7. marta 1965 stotine demonstranata krenuli su prema ovoj istoj crkvi uprkos zabrane tadašnjeg guvernera George Wallaca. Uspjeli su proći 6 blokova prije nego ih je napala policija, palicama, suzavcem, bičevima, dok su okupljeni bijeli mještani bučnim odobravanjem pozdravljali policijsko nasilje. Kasnije je na hiljade ljudi stiglo u Selmu u znak podrške pravima crnaca. Martin Luther King je održao poseban marš, dva dana kasnije, a 21 marta iste godine je predvodio petodnevni marš na Washington. Konačno 6. avgustu je Lindon Johnson podpisao zakon kojim je crncima dato pravo glasa, Trajanje tog zakona je prošlog ljeta produžio predsjednik Bush.
