Rosemary Di Carlo, pomoćnik američkog državnog sekretara za Evropu i Evro-Aziju:
Prvo bih građanima BiH htjela čestitati po pitanju napretka u ostalim reformama, posebno reformi odbrane i poreskoj reformi. Oni su zaista učinili ogroman iskorak, premda ima još dosta toga da se uradi u oba područja. Naravno, puno toga sada treba da se uradi na polju ustavnih reformi. Kao što sam ranije rekla, Daytonski ustav ne može biti vječan, on je načinjen u ratu. Znam da Bosanci i Hercegovci razumiju da, u nastojanju da se krene naprijed na putu ka EU i NATO savezu, potrebne su dodatne reforme . To ije samo pitanje integracije u EU ili NATO, već pitanje postizanja države koja glatko funkcioniše. Reforme o kojima je bilo riječi na proljeće predstavljaju prvu fazu ovog procesa. To je vrlo važan korak kojeg građani BiH mogu učiniti kako bi krenuli naprijed. Postoje i oni koji smatraju da ove reforme BiH ne bi ništa unaprijedile.Naš stav po ovom pitanju je da se ne radi o situaciji " Sve ili ništa", već je važno da se poduzimaju manji koraci, onda kada se o njima postigne konsenzus među strankama u društvu.
Na pitanje da li će doći vrijeme kada će evropski i američki lideri kazati: Dosta, vrijeme je da se dogovorite po pitanju Ustava BiH?, gospodja Di Carlo odgovara:
Građani bih moraju sami odlučiti o načinu kako krenuiti naprijed.Ono čemu se mi nadamo i i za što ohrabrujemo nove lidere ,onda kada se vlada formira, jest da ovo pitanje riješe bez odgađanja.Mislimo da je izuzetno važno da se nastavi sa reformom koja je skoro i provedena prošlog proljeća. Bila bi dobro da se na ovu reformu obrati pažnja, jer ona nije imala podršku samo nekoliko političkih stranaka u BiH, već EU i Sjedinjenih Država.
Pomoćnica američkog državnog sekretara komentira i danas ponovljene stavove lidera RS u Banja Luci da neće odustati od entiteskih policijskih snaga.
Drago mi je da ste mi postavili to pitanje, jer je to pitanje o kojem bi željela govoriti.Policijska reforma je osnovna i to iz nekoliko razloga.Kao prvo, svaki napor u borbi protiv organiziranog kriminala zahtijeva ozbiljne policijske reforme u BiH. Drugo,EU je uvjetovala potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju provođenjem ove reforme . Zato ju je bitno provesti bez odlaganja.Voljeli bismio vidjeli fleksibilno liderstvo koje bi se dogovorilo i koje bi donijelo odluku od koje će koristi imati svako u BiH.
Na pitanja da li bi u ovakvim situacijama, kada Milorad Dodik poziva na referendum o policijskim reformama, a iz ureda OHR-a ga zbog toga kritikuju, OHR trebao poduzeti značajnije mjere, gospođa di Carlo kaže.
Mislim da Ured visokog predstavnika pokušava posredovati u takvim situacijama. Očigledno je da EU predvodi u svim pregovorima .Koliko sam razumjela na tehničkom nivou sve ide jako dobro, došlo je do napretka i još toga treba da se uradi. Međutim, na političkom nivou trebamo snažne političke odluke BH lidera. OHR tu može samo olakšati. Ja pozivam sve lidere da učine napredak u odnosu na sva ova pitanja i to što je to prije moguće.
Želim istaći posvećenost Sjedinejnih Država narodu BIH , kazala je na kraju razgovora Rosemary di Carlo.
Sa narodom BiH surađujemo u posljednjih 15 godina i mi želimo i dalje nastaviti surađivati. Ja želim ubijediti svaku osobu u BiH da Sjedinjene Države neće prestati sa angažmanom u BiH , niti u regionu. Mi u stvari pojačavamo naše napore u BiH, želimo biti tamo kako bismo pomogli sa reformama, kako bi pomogli izgraditi stabilan, normalan odnos sa Sjedinjenim Državama, želimo ostvariti poslovne veze, želimo nastaviti raditi na reformi odbrane. Mi ćemo u Bih ostati prisutni.Također želimo jasno staviti do znanja da smo spremni da pomognemo u odnosu na sve potrebne reforme kako bi BiH bila punopravan partner sa nama u NATO savezu i EU.
edd
O svom viđenju BiH 11 godina nakon Dejtona, govori Edward Joseph, profesor na odjelu za napredne međunarodne studije univerziteta Johns Hopkins, koji je proveo 6 godina u Bosni tokom i poslije rata.
U mnogim područjima je došlo do jakog napretka, to svi znamo, čak i u institucionalnim oblastima, na primjer vojsci, carinskoj službi, ali osnovna dilema, a to je šta Srbi, Bošnjaci i Hrvati žele i očekuju od zemlje, se još uvijek razlikuje. Ne postoji zajednička vizija među tri naroda BiH o tome na koji način oni očekuju da ta zemlja bude uređena, i na koji način da im institucije služe. To je osnovni problem i čija je suština u razmišljanju: što se više jačaju centralne intitucije u Sarajevu, to se slabirepublika srpska. Sve to napredak čini veoma teškim i sam pristup EU neće riješiti taj problem.
Da li onda Dejton smatra uspjehom ili neuspjehom, pitali smo Edwarda Josepha.
Odgovor na to pitanje leži u naslovu knjige Richarda Hoolbrokea, koji glasi Okončati rat. On knjizi nije dao naslov Izgraditi funkcionalno multietničko društvo. I glavni cilj Dejtona je bio upravo to--okončati rat. On ima nedostatke i nefunkcionalnosti. Srbima je data kvazi-država, a Bošnjaci i Hrvati se još uvijek nalaze u veoma neefikasnom aranžmanu u federaciji. U BiH nažalost još uvijek nema istinske nacionalne kompaktnosti, kakva, primjera radi, postoji u susjednoj Makedoniji, kaže Edward Joseph.
