Prije pet godina, Sjedinjene Države su bile žrtvom najgorih terorističkih napada u svojoj istoriji. Dugogodišnji novinar i dopisnik Glasa Amerike Andre de Nesnera analizira neke od domaćih i medjunarodnih konsekvenci dana koji već svi jednostavno zovu 11. septembar.
11. septembra 2001., otmičari su preuzeli komande nad 4 američka putnička aviona. Dva od njih su udarila u Svjetski Trgovinski Centar u New Yorku i razorila te dvije velike zgrade. Treći je avion udario u Pentagon, dok je četvrti srušen na jedno polje u Pennsylvaniji, nakon borbe putnika i otmičara. Rezultat ovih koordiniranih napada je pogibija 3 hiljade ljudi.
Iste večeri, predsjednik Bush se obratio naciji:
BUSH
Danas su naši gradjani, naš način života i sama naša sloboda napadnuti serijom namjernih i smrtonosnih terorističkih zločina...
Istraga koja je uslijedila nagovijestila je da je za te napade odgovorna radikalna islamska grupa zvana al-Qaida. Na njenom čelu je Osama bin Laden. Svih 19 otmičara aviona došlo je sa područja Srednjeg Istoka.
Ovi napadi su, podsjećaju eksperti, ovu zemlju ujedinili, političari su govorili u dvostranačkom duhu, politika je ostavljena po strani..
Tim Roemer, bivši član Komisije koja je istraživala okolnosti oko tih napada, kaže da je nakon pet godina, taj dvopartijski duh gotovo sasvim iščezao.
ROEMER:
Nisu tada napadnuti i ubijeni bili Demokrati ili Republikanci. Amerikanci su ubijeni i Amerikanci su se ujedinili. Sada, medjutim, imamo jedan od najdublje podijeljenih političkih sistema, u istoriji ove zemlje.
I on i mnogi drugi za podijeljenost krive ukupan politički establišment, obje stranke, Kongres i Bushovu administraciju.
Napadi od 11 septembra pokrenuli su globalni Bushov rat potiv terora. Pet godina kasnije, taj rat još uvijek traje.
Globalni rat protiv terora bio takodje i jedan od razloga koje je Bushova administracija navodila koa razlog za zbacivanje iračkog lidera Saddama Husseina. Medjutim, veza izmedju Saddama i napada od 11. septembra nikada nije dokazana.
Bivši pomoćnik ministra odbrane, Larry Korb, kaže da je rat u Iraku razgorio antiamerički sentiment širom svijeta;
KORB :
Ono što se dogodilo, posebno sa invazijom Iraka, je da smo stvorili mnoge koji žele da postani dio al-Qaide, i sada imamo više ljudi koji nam žele zlo nego što smo ih imali prije nego smo krenuli na Irak.
U više navrata, predsjednik Bush je odbacio takvo gledište.
Napadi od 11 septembra donijeli su promjene i na domaćoj sceni. Pojačane su mjere sigurnosti na aerodromima. Više od 20 raznih službi ujedinjeno je u novi Ministarstvo za unutrašnju sigurnost. Restrukturirane su i američke obavještajne službe.
Novi zakoni su pojačale ovlasti domaćih službi organa reda. Ti su zakoni pod odarom kritika liberalnih kritičara. Ali, Bushova administracija kaže da su mjere poput domaćeg prisluškivanja i špijuniranja nužne u borbi protiv terora.
DANIELLE PLETKA, AMERICAN ENTERPRISE:
To je užasno i nerješivo - jer slobode koje mi cijenimo i koje nas odredjuju kao slobodne - jesu iste one slobode koje teroristima omogućuju da operiraju medju nama neotkriveni.
Nakon 11. septembra Amerika nije bila pod udarom ni jednog ozbiljnijeg terorističkog napada. Bushova administracija to pripisuje sebi u zasluge. Eksperti, medjutim, kažu da to ne znači da je prijetnja zaista nestala. Vladine institucije moraju i dalje biti budne, kažu oni, a američka javnost ne smije dozvoliti da uspomene na 11. septembar izblijede.
