Rekordno visoke temperature se ovih dana bilježe na području sjeverne hemisfere. Neke evropske zemlje su čak i na kraće vrijeme zatvorile svoje nukelarne elektrane, jer je riječna voda koja se koristi za hlađenje reaktora pretopla.
Požari izbijaju i u Sjedinjenim Državama i u Evropi.
Novinar Glasa Amerike David McAlary se pita da li su sve to znakovi globalnog zagrijavanja.
U posljednjih nekoliko godina u nekoliko znanstvenih izvještaja se svijet upozorava na sve veće otapanje glečera na Aljasci, Grenlandu i Antartici, sto ugrožava staništa za polarne medvjede i ostale vrste.
Kukci koji inače žive na području toplog američkog jugozapada, se sele u crnogorične šume Britanske Kolumbije. Tople tropske vode izbjeljuju koralno grebenje.
Generalno znanstveno objašnjenje je da su ove promjene izazvane pokrivačem od karbon dioksida koji zadržava toplotu usljed gasova u atmosferi nastlim izgaranjem uglja, prirodnog gasa i sagorijevanja benzina.
Richard Sommervill iz Instituta za oceanografiju Scripps kaže da je sadašnji toplotni trend drugačiji od onih ranijih .
”Imamo dovoljno informacija da kažemo da je je zagrijavanje kojem smo svjedoci u posljednjoj deceniji 20 vijeka uzrokovao čovjek.“
UN-ov panel za klimatske promjene je ustanovio da atmosfera sadrži 30 procenata karbon dioksida nego je to sadržavala prije 100 godina, te da je temperatura na površini planete Zemlje porasla za jedan stepen.
Ova grupa upozorava da bi u sljedećih stotinu godina temperatura zemlje mogla porasti od 1.5 do 6 stepeni.
James Hansen, stručnjak za klimu koji radi u NASA-i je jedan od prvih stručnjaka koji je osamdesetih godina prošlog vijeka upozorio na globalno zagrijavanje. On smatra da se svijet bliži tački kada povratni proces neće biti moguć.
”Približavamo se kritičnoj situaciji u pogledu klimatskog sistema.Ukoliko ne počnemo smanjivati ispuštanje stakleničkih gasova, imat ćemo ogromnu klimatsku promjenu.“
Sporazum iz Kyota iz 1997 godine, kojeg je potpisalo preko 120 država svijeta obavezuje države potpisnice na smanjenje ispuštanja gasova na nivo iz 1990 godine.Sjedinjene Države nisu potpisnice ovog sporazuma, što je, kako smatra Myron Bell iz Instituta Competetitive Enterprise, pravilan potez:
”Smatram da se pretjeruje kada je u pitanju utjecaj globalnog zagrijavanja.“
Ebell ne vjeruje da globalno zagrijavanje predstavlja veliku opasnost. Čak i da je tako, on sporazum iz Kyota smatra lošom politikom. Gospodin Ebell vjeruje da će smanjivanje korištenja energije kako bi se smanjila količina štetnih gasova ići na štetu ekonomija.
Richard Somerville se slaže da u sporazum iz Kyota ima propusta, ali da je bolje imati nešto nego ništa.
”Sporazum iz Kyota ovu problematiku održava u životu. Jedna od dobrih strana je da možete sagledati šta se to desilo nakon Kyota, gdje se države svijeta mogu okupiti, velike industrijske zemlje i odlučiti šta uraditi sljedeće?“
