Nedavno je na panelu pod naslovom Reguliranje i profesionalizacija medija u post-konfliktnim područjima kao što su BiH i Kosovo, u centru Woodrow Wilson u Washingtonu govorio Robert Gillette, bivši medijski savjetnik za Kosovo, te do 2001. godine jedan od članova nezavisne komisije za medije u BiH. On je tom prilikom naglasio da je razvoj medija ključan za izgradnju nacije u bilo kojoj zemlji, te da je zabilježen,kako je rekao, eksplozivan rast privatnih medija u novonastalim zemljama, što sa sobom donosi i svoje rizike. Jedan dio takvih medija se, kako kaže, koristi za pranje novca, dok mali broj u BiH i na Kosovu i dalje nastavlja rat svojom propagandom, dok se izvjestan broj medija ipak može u ovom trenutku nazvati nezavisnim.
Amra Alirejsović je tim povodom za Glas Amerike gospodina Gilette-a, upitala kako ocjenjuje trenutnu situaciju u medijima u BiH.
GILLETTE: Činjenica je da se dobri mediji još uvijek bore da zarade profit, opstanu i razviju svoju profesionalnost. Rekao bih da je u proteklih 5,6 godina postignut ogroman napredak, među medijima sada postoji zrelost i stabilnost koja prije nije postojala. Kontinuirana suradnja, kakva je recimo ona između NTV Hayata u Sarajevu i ATV u Banja Luci je simbol zrelih profesionalnih medija. Bosna i dalje zacjeljuje rane, ali i kreće se ka Evropi, kaže Robert Gillette.
VOA: Šta treba uraditi kako bi se stvorio jedinstven medijski prostor na cijeloj teritoriji BiH.
GILLETTE: To će se desiti kada društvo bude za to spremno. Za to će možda trebati još nekoliko godina, ali je to nešto što se ne može nametnuti društvu. Mediji su odraz društva u kojem funkcioniraju. Zdrav razvoj i sazrijevanje medija odražava sazrijevanje i zacjeljenje društva, ali još uvijek na tome treba raditi. Kada neko od poslovnih medijskih direktora shvati da s takvim programima može zaraditi novac, onda će to biti i učinjeno. U BIH se i dalje razvijaju programi koji se javno financiraju što po meni ima sve manje smisla, kaže gospodin Gillette.
VOA: On kaže da je OBN u BiH primjer neuspjeha i odgovara zašto?
GILLETTE: Potrošeno je 20 miliona dolara kako bi se stvorio program kojeg gleda relativno mali broj ljudi i koji ne može sam sebe ekonomično izdržavati. OBN koji danas postoji nije onaj na kojeg je potrošeno 20 miliona dolara. To nije greška OBN-a, već međunarodne zajednice koja je jednostavno poslala ljude koji nisu znali ništa o okruženju da postave medijsku kuću od koje onda očekuju da pusti korjene i raste. To se nije desilo. Morate raditi s dobrim, etičkim, poslovnim, telentiranim novinarima koji se tamo nalaze i pomoći im da razviju vlastite ideje. To je ono što se nije desilo u početku, ali jeste nešto kasnije s mrežom Plus. Neki mediji u BiH jesu nezavisni, a neki nisu--uvijek postoji elemenat gradacije, upravo kao i mediji ovdje u Sjedinjenim Državama--neki su više vezani za ovdašnju adminsitraciju, neki više za demokrate, a neki su više nezavisni.
VOA: On naglašava da tržište diktira i broj medija koji postoje, te da je u BiH tržište trenutno dosta stabilno. Koliko i kakvu ulogu, 11 godina nakon rata, u BiH imaju strani programi,kao što su BBC, Deutsche Welle, Glas Amerike.
GILLETTE: Mislim da oni još uvijek imaju ulogu. Ljudi ih uglavnom uzimaju zdravo za gotovo, jer su tamo, oni ih gledaju i slušaju i ne misle previše o njima. Međutim mislim da lokalni mediji sve više i više odrađuju posao kojeg su međunarodni programi prvobitno odrađivali kao surogati i zamjena za lokalne medije. S vremenom ćemo vjerovatno vidjeti smanjenje njihove publike i možda je njihova budućnost slična onoj koja se bilježila u Češkoj Republici, Slovačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, gdje Glas Amerike i Radio Slobodna Evropa više ne emitiraju svoje programe. Kada su te zemlje ušle u Evropsku uniju, to se smatralo krajem potrebe za takvom vrstom programa. Ali još uvijek nismo dostigli tu tačku u BiH. Ipak, tržište je ono koje će odrediti da li su takvi programi potrebni i korisni ili ne, kaže na kraju za Glas Amerike Robert Gillette.
