Linkovi

U Evropi se hrišćanska populacija smanjuje, a muslimanska raste


U Evropi se izvorno hrišćanska populacija smanjuje, a nova muslimanska - raste. Kombinacijom useljavanja i visoke stopr prirasta, očekuje se da će se broj muslimana u Evropi gotovo udvostručiti do 2015. godine. Da li će ta nova demografska realnost promijeniti i ono što nazivaju tradicionalnim evropskim načinom života? Da li će bliži kontakt sa evropskim vrijednostima dovesti do neke nove forme islama? Na nedavno održanoj konferenciji u Washingtonu vodjena je rasprava o trenutnom i budućem statusu islama u Evropi.

Ohrabrena visokom stopom prirasta i mogućnostima dobijanja punog državljanstva, sve veća evropska populacija muslimana postaje i snažna politička snaga. Ovo novo muslimansko biračko tijelo će ili usvojiti evropsku tradiciju liberalne demokratije ili će istorijsko hrišćansko uporište u Evropi popustiti pred doktrinom islama, kaže Daniel Pipes, direktor Foruma za Srenji Istok:

PIPES:
Ili će islam biti europeiziran ili će Evropa biti islamizirana, kaže on, dodajući da, medjutim, nije sigurno da novodošli muslimani žele da mijenjaju karakter Evrope, niti da bi u tome uspjeli i ako bi htjeli. Neke stvari se ipak drastično mijenjaju u korist islamizacije.

PIPES:
Na prvom mjestu, vjera dramatično propada u Evropi, kaže on naglašavajući da Evropa postaje ekstremno sekularizirana, naročito u najvišim društvenim slojevima. Dok hrišćanstvo slabi, islam je robustan, prodoran i ambiciozan.

PIPES:
U Londonu ćete petkom u džamiji naći više muslimana nego hrišćana nedjeljom u crkvi - uprkos činjenici da u Londonu živi 7do 8 puta više hrišćana nego muslimana.

Premda je najveći broj muslimana emigrirao u Evropu da bi popravio svoj životni standard, jedan manji broj radikalnih islamskih fundamentalista želi da tu dovede do socijalnih promjena i uvede vladavinu šerijata, islamskog zakona koji odredjuje i javni i privatni život muslimana.

Medjutim , Kemal Silay, profesor sa univerziteta Indiana, tvrdi da fundamentalistički oblici radikalnog islama nisu kompatibilni ni sa jednom vrstom sekularnog društva.

SILAY:
Turska je sekularna država. I ako ta, po tradiciji muslimanska zemlja, sebi ne može dozvoliti da uključi ili barem tolerira islamizam, ko od Evrope ili Amerike onda može očekivati da budu obavezane da ispune zahtjeve ili očekivanja fundamentalista.?

On, medjutim, razdvaja pojmove i naglašava da je islamski ektremizam a ne islamska religija, neprijateljski nastrojen prema demokratiji i ličnim slobodama:

SILAY:
Budućnost euro-islama, i islama u cjelini, uostalom, ovisi u velikoj mjeri od svjetskih nastojanja da se identificiraju islamisti kao takvi, i da se islamizam oslabi. Ako islamizam ne bude definitivno odvojen od islama - nema nade za ono što zovemo procesom efektivne integracije muslimana u zapadna društva.

Diskusija o budućnosti islama u Evropi održana je u organizaciji Centra Woodrow Wilson, u Washingtonu.

XS
SM
MD
LG