Evropska unija je tokom protekla dva dana razbila nedoumicu šta namjerava da uradi sa zapadnim Balkanom - potvrdila je njegove evropske perspektive, ponovo insistirajući da svaka od država regiona vlastitim progresom u refomama odredjuje ritam približavanja Uniji. Imajući na umu postavljene uslove, Brisel poručuje Beogradu da mu nije okrenuo ledja i da će učiniti sve što je moguće da Srbiji olakša integracijski proces. Slično se poručuje i BiH - od Beograda se traži punna saradnja sa Hagom, od Sarajeva policijske i ustavne reforme.
Zapadni Balkan je dobio još jedno uvjeravanje da neće biti zaboravljen- ovaj put je to izrečeno od strane najviših evropskih lidera, na insistiranje odlazećeg austrijskog predsjedništva, i uz podsjećanje da za evrentualno pridruženje Uniji moraju da se ispune najmanje dva uslova- da država koja kuca na vrata Brisela bude spremna za taj čin i da unija može da je prihvati.
O setu uslova koji su na strani regiona već je sve- manje-više poznato: pune reforme i puna saradnja sa Hagom. Da bi im pomigla EU da je rješena da procese na Balkanu podrži adekvatnom finansijskom podrškom, posebno i instrumentom pomoći pristupanja evropskom članstvu, koji će se sačiniti u najskorije vrijeme.
Kada je riječ o evropskoj strani, Komisija je zadužena da do kraja godine definiše šta stoji iza bauka termina "kapaciteta absorbcije", koji se poteže uvijek kada Unija želi da se distancira od konkretnih obećanja prijema. Ta će prijetnja, dakle, uskoro postati jasan dokumenat iz kojega će biti jasno da li, kada i koliko će Unija biti u stanju da primi novih članica.
Cijelu priču otežava činjenica da Evropa još nema ustav i da ga neće u dogledno vrijeme steći. Da bi se mogla proširivati, Unija mora da bude efikasnija, uvjeren je predsjednik EK, Manuel Barroso, koji u izjavi za Glas Amerike, polaže nadu u pristup"dvostrukog kolosjeka":
" Nema smisla da se kaže "da" proširenju, a "ne " ustavnoj reformi. Zato sam vrlo zadovoljan rezultatima ovog samita, jer je on potvrdio naš prijedlog pristupa "dvostrukog kolosjeka".
Radićemo na ustavu zato što nam to treba, ali u isto vrijeme nećemo da budemo time blokirani-radićemo na konkretnim projektima. Mislim da je ovo bio zaista produktivan sastanak, i posebno me raduje ne samo to što je naš generalni pristup potvrdjen, već je i suština naših prijedloga dobila podršku evropskih lidera".
Jedan od prijedloga, koji je snažno podržao i visoki predstavnik EU, Javier Solana, je davanje pozitivnih signala Beoogradu da nije ostavljen po strani i da Srbiju, čim ispuni punu saradnju sa Hagom, čeka snažna podrška približavanju evropskim strukturama.
Vlasti u Srbiji se pozivaju da sačine akcioni plan ostvarivanja postavljenog haškog uslova, a sa evropske strane je obećana svaka pomoć Komisije, Savjeta i svih druguh stručnih tijela i eksperata, kako bi se i taj posao okončao.
U poruci nakon samita, šef austrijske diploatije, Ursula Plašnik je rekla da je svjesna da je javnost u Srbiji "frustrirana i ogorčena" sadašnjom situacijom - zato se u Briselu priprema niz prijedloga, "pozitivnih mjera " u podršci zemlji na njenom evropskom kursu.
Jedna od mjera bi moglo biti i ubrzan tok pregovora o ublažavanju viznog režima, planiranih da počnu i da se završe naredne godine.
Obećava se nasatavak evrospkog angažovanja u toku pregovora o kosovskom statusu i pozivaju Beograd i Podgorica da konstruktivno razriješe otvorena pitanja razdruživanja državne zajednice.
Evropski lideri su podvukli i svoju podršku stabilnosti BiH, tražeći od njenih političara da osiguraju opipljiv napredak u policijskim reformama, kako bi se osigurala dinamika započetog stabilizacijskog i asocijacijskog procesa.
