Predsjednik Bush je jučer i službeno jedan lanac havajskih otoka proglasio najvećim marinskim utočištem u svijetu, i američkim nacionalnim parkom. Izvještava novinarka Glasa Amerike, Zulima Palacio.
Utočište za marinski život je objelodanjeno na ceremoniji u Bijeloj kući, čime je automatski zaštićen cijeli region, kako od ribarenja, tako od svake vrste komercijalne eksploatacije.
G. W. BUSH:
Ovim se formira Nacionalni marinski spomenik na Sjeverozapadnim havajskim otocima, i to je najveći prirodni rezervat u povijesti naše zemlje.
Predsjedničkim ukazom se područje proglašuje nacionalnim blagom prema 100 godina starom zakonu o Nacionalnim starinama, koji omogućuje očuvanje jedinstvenih kulturnih i geoloških nalazišta.
G. W. BUSH:
Nacionalni spomenik kojeg danas proglašujemo prostire se na 140 hiljada četvornih milja. Da bi bilo jasnije koliko je to područje, reći ću da se radi o prirodnom blagu 100 puta većem od nacionalnog parka Yosemite; području većem od 46 saveznih država, i sedam puta većem od svih naših marinskih utočišta zajedno. Zbilja, velika stvar!
Predsjednik Bush je pomenuo da novo zaštićeno područje u sebi krije bezbrojna blaga morskoga života, i naglasio da je funkcija vlade u ovom slučaju da i zemlju i vodu koristi mudro, i - po mogućnosti - nikako. Ovo će biti živa laboratorija za znanstvenike, kazao je gospodin Bush.
Otočje i koraljni region uz njih zauzimaju oko 300 hiljada četvornih kilometara u Pacifiku. Tu ima bezbroj otoka, koraljnih grebena i slično, koji su dom za najmanje 7 hiljada morskih i primorskih vrsta, medju njima ugrožene zelene kornjače, te tzv. fratarske foke. Mnoge vrste ajkula koje tu žive su takodjer na rubu istrebljenja, dok su neke medjutim, prisutne u velikom broju, kao velike ajkule špicastog nosa.
Do ovoga proglašenja najveći marinski rezervat na svijetu je bio Great Berrier Reef Marine Park u Australiji. Neki stručnjaci tvrde da bi ovak potez američke administracije mogao postati najplemenitija i najdugotrajnija ostavština u polju zaštite prirode.
