Mnoge su grupe kroz istoriju koristile terorističke napade za postizanje političkih ciljeva, ali su se u posljednje vrijeme pojavile grupe koje za cilj jednako imaju religijske koliko i političke ciljeve. Medju njima su i različite grupe jihadista, ili islamista koji su izvršili napade na New York, Madrid, Bali. Glasa Amerike u Washingtonu, tim povodom, prenosi mišljenja nekih američkih experata, kako onih koji to teoretski proučavaju, tako i operativaca američkih snaga sigurnosti i političkih zvaninika.
Mada je termin jihad veoma star, tek je sa Afganistansko-sovjetskim ratom, ušao u jezik, i političku spoznaju zapadnih zemalja kao sveti rat.
1980-tih, borci u Afganistanu, medju kojima je bio i mladi saudijac Osama bin Laden, započeli su ustanak protiv Sovjetske okupacije. Često se boreći sa oružjem koje su im dostavljali Amerikanci, ti mislimanski borci su govorili da vode jihad protiv sovjetskih okupacijskih snaga, nazivajući sebe mujahedinima, što se prevodi kao sveti ratnik.
Medjutim, Mary Habeck, koja je upravo objavila knjigu o ideologiji jihadista, kaže da je jihad u orginalnom značenju predstavljao nešto drugo, kada se pojavio Islamu prije više od 14 vijekova.
Mary Habeck, istoričar:
Vjerovatno je prvih godina misije poslanika Muhameda, to značilo nešto kao napor, nastojanje da se razumije šta on govori, da se bude više pobožan, i tome slično. Medjutim, kasnijih godina njegove misije to je dobilo drugačije značenje, kao napor i nastojanje da se širi božija riječ, i to je uključilo borbu, u nekim slučajevima, protiv agresora ili onih koji nastoje da spriječe širenje Islama i Božije riječi.
Danas, mnogi radikalni islamisti, ili jihadisti, vjeruju da je ne-islamskim zemljama urodjena pokvarenost i da Zapad pokušava da uzme prevlast nad islamskim svijetom.
Bivši zvaničnik CIA-e, Michael Scheuer, koji je jedne prilike vodio operaciju hvatanja Osame bin Ladena, kaže da je američka politika, bez obzira koliko su joj namjere dobre, dodatno pojačala taj koncept medju jihadistima.
Michael Scheuer, CIA:
Iskreno govoreći, aktivnosti Sjedinjenih Država i njihova vanjska politika je dodala snagu takvim idajama. Bilo da je to naša neprikladna podrška Izraelu, naše vojno prisustvo u Afganistanu, na Filipinima, u Iraku, naše prisustvo na Arapskom poluotoku, još više podstiče ideju da jihadisti treba da se upuste u odbranu Islama. Nažalost mi to često ispuštamo iz vida.
Mnogi od jihadista su pristaše Salafizma, koji se podučava u medresama, religijskim školama, kao što je ova. Analitičari kažu da je Salafisam danas najbrže rastuća sekta u Islamu. Gospodin Scheuer kaže da Salafisam podučava neku vrstu istinskog islamskog fundamentalizma koji poziva na veoma krutu, i po njihovom mišljenju, više autentičnu verziju Islama.
Michael Scheuer, CIA:
Salafisam je pravac u Islamu koji iskazuje želju da bude autentičan u smislu kako je živio poslanik i njegovi prvi sljedbenici. Ekonomski je veoma krut, militantan do odredjenog stupnja, i sa jakom vojnom tradicijom. Salafizam nastoji odbaciti sve rituale, načine molitvi i procedure u Islamu koje su se akumulirale nakon poslanikove smrti i nastoji se vratiti izvornoj praksi religije, na način na koji je to činio poslanik.
Nisu svi Salafisti jihadisti, ali su teroristički lideri kao što su Osama bin Laden i Abu Musab al-Zarqawi prihvatili Salafisam.
Mary Habeck kaže da za jihadiste demokratski procesi, kao što su izbori, ne samo da nisu legitimni nego smatraju da im se treba suprostaviti.
Mary Habeck, istoričar:
Politički proces je za mnoge islamiste, ili salafiste, nešto pogrešno, i oni smatraju da se treba vratiti metodama poslanika Muhameda, naporima i nastojanjima, kroz borbu, i oni tvrde da političke partije, neka vrsta izbora i takve stvari, u cijelosti trebaju biti odbačeni.
Analitičari takodjer tvrde da je u islamskom svijetu u toku jak sukob izmedju jihadista i umjerenih muslimana. Bivši zamjenik američkog državnog sekretara, Richard Armitage kaže da rat protiv terorizma nikada neće biti završen dok taj sukob traje.
Richard Armitage, bivši zamjenik državnog sekretara SAD:
Uz našu borbu protiv extremizma, u toku je sukob i unutar islama. To je borba izmedju umjerenih Muslimana koji žele da njihova vjera zauzme odgovarajuće mjesto na svjetskoj sceni, kao jedna od velikih religija svijeta, i onih koji žele povratak na bivše vrijeme, 700-tih, 800-tih godina, sa mnogo opresivnijom i regresivnijom religijom. Taj rat mora biti završen da bi mi mogli završiti rat protiv extremizma.
Svijet uglavnom dobro zna ljude koji su izvršili terorističke napade, ali često zaboravlja muslimane koji ginu, uhvaćeni u ratu za istinsku dušu njihovih vjerskih uvjerenja.
