Na jučer održanom panelu u Woodrow Wilson centru, u Washongtonu na temu Ustavne promjene u BiH govorili su profesor na univerzitetu Taft i direktor nevladine organizacije Daytonski projekat Bruce Hitchner i Robert Hayden, professor antropologije na Pitsburškom univerzitetu. Komentirajući za Glas Amerike, Mireli Bruk, susret predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Sulejmana Tihića sa visokim zvaničnicima američke administracije oni kažu:
Hitchner: Apsolutno je potrebno da BiH održi bliske bilateralne odnose sa Sjedinjenim Državama. Uvijek pomaže kada se član predsjedištva sastaje sa američkim državnim sekretarom kako bi razgovarao o budućnosti zemlje. Mislim da je ovo pozitivan razvoj i oduševljen sam da se dešava upravo u ovo vrijeme, te da je to dobro i za američko-bh odnose, te što se to dešava odmah nakon ovih procesa u BiH. To odražava nadu da američka adminsitracija izražava interes za nastavak procesa, i da je pošteno reći da su Sjedinejne Države posvećene nastavku procesa. Smatram da je posjeta predsjednika Tihića važan pokazetalj da na obje strane postoji prostor da se to i desi.
Hayden: Ja o tome ne mogu govoriti jer ne znam ko je organizirao ovu posjetu i šta je sadržaj posjete. Međutim, ono što mogu reći i što smatram jednom od potencijalnih poteškoća, je da svaki put kada čujem govor nekog od članova BH predsjedništva, tačno znam o kome se radi, i prije nego čujem njegovo ime. Jer, bošnjački član predsjednišva, hrvatski član predsjendištva i srpski član predsjendištva imaju različite priče i to je jedan od razloga što je teško vidjeti BiH sa jednim predsjednikom, umjesto zajedničkog predsjendištva.
Što se tiče samih ustavnih promjena u BiH profesor na univerzitetu Taft i direktor nevlavine organizacije Daytonski projekat, Bruce Hitchner je kazao da je razočaran ishodom glasanja u bh parlamentu po pitanju Ustavnih promjena.
Nakon panel-diskusije on je za Glas Amerike sumirao ono što je jučer kazao u ovom centru, te da se ne treba čekati poslije izbora kako bi se ponovo diskutiralo o ovom problemu. Jedan od razloga je što možda međunarodna zajednica neće više biti toliko aktivna u tom smislu.
Drugo, jedan od razloga za provođenje Ustavnih reformi su nastojanja da se stvori vlada na državnom nivou koja bi provodila reforme samostalno, bez pomoći međunarodne zajednice. Predlažem stvaranje jedne Upravljačke Komisije koja bi se fokusirala na uspostavljanju grupe reformi koja bi vladajuće strukture širom zemlje učinila djelotvornijim, koja bi zastupala interese svih ljudi i koja bi preporuke predočila novoj vladi koja će biti izabrana u oktobru mjesecu. Pozvao bih vladu BiH da formira ovu komisiju koja će biti izvan vladinog sektora i u kojoj neće biti ljudi iz vladajućih strukturra, vec stručnjaka iz različitih sfera života.
Profesor Hayden je nešto drugačijeg mišljenja.
Kada je u pitanju budućnost BiH ja sam optimitističniji nego što mislite, a to je iz razloga što političko liderstvo na području cijele BiH, uključujući bosnaske Srbe i hercegovačke Hrvate vide svoju budućnost u BiH. Potom se postavlja pitanje kako strukturuirati budućnost zemlje? Od prije rata su postojali strahovi dijela stanovništva BiH koji smatraju da je njihovo postojanje u opasnosti u odnosu na druge narode u BiH. Iz tog razloga je ustavni sistem ovako kompliciran, te je iz tog razloga došlo do brutalne teritorijalne podjele. BiH se može u budućnosti vidjeti kao funkcionalna zemlja po ugledu na druge multinacionalne zemlje u Evropi, kao što su to posebno Belgija, pa onda Švicarska.
Međutim, u diskusijama oko ustavnih amandmana postoji tendencija da se o njima govori kao o prvom koraku ka ukidanju entiteta, što RS nikada neće prihvatiti. Postoji također pokušaj da ovi amandmani eliminiraju ovlasti entiteta, što je profesor Hitchner otovoreno kazao u današnjoj diskusiji. Za mene je to izuzetno kontroverzno mišljenje. Što se tiče budućnosti BiH, vidim je po uzoru na Belgiju ili Švicarsku, a nikako po uzoru na Sjedinjene Države ili Francusku.
