U nadolazećim mjesecima moglo bi doći do rješenja preostalih strateških problema na Zapadnom Balkanu – kažu mnogi poznavatelji tamošnjih prilika. To bi se postiglo mogućim osnivanjem dvije nove države – Crne Gore i Kosova te ustavnopravnom reformom u Bosni i Hercegovini. Jela de Franceschi razgovarala je o ovim temama s nekoliko američkih stručnjaka za regiju.
Kada je riječ o regiji Zapadnog Balkana, ovu godinu mnogi smatraju 'odlučujućom'. Očekuje se da će se upravo u sljedećim mjesecima možda i končno riješiti problemi vezani uz državne granice i uspostavu novih državnih jedinica. Ova su pitanja u posljednjih petnaestak godina bila uzrokom nekoliko ratova.
Charles Kupchan
"Pitanje za diplomate glasi – što treba učiniti kako bi ti ratovi bili zaista i zadnji u
svojevrsnom vrtuljku krvoprolića iz prošlosti? Što treba učiniti da se stvori stabilna ravnoteža između zemalja među kojima i danas postoji izražena sumnjičavost i animozitet. Jer upravo je takva stabilna ravnoteža potrebna kako bi se stvorio vremenski okvir za političku i ekonomsku integraciju s kontinentom" - kaže Charles Kupchan, direktor Odjela za Europu pri utjecajnom Vijeću za međunarodne odnose, nevladinoj ustanovi koja okuplja najuglednije američke vanjskopolitičke stručnjake.
Najteži problem regije Zapadnog Balkana je Kosovo. Od 1999. godine, Kosovo je međunarodni protektorat. Službeno, ova je pokrajina i dalje dio Srbije. No, tamošnje većinsko albansko stanovništvo želi neovisnost, dok manjinski Srbi žele da Kosovo ostane dio Srbije. O konačnom statusu Kosova pregovara se posljednjih mjeseci, pod predsjedateljstvom bivšeg finskog predsjednika Marttija Ahtisaarija.
Snage NATO saveza na Kosovu, ožujak 2004.
Charles Kupchan kaže da na Zapadu postoji konsenzus da Kosovo treba postati neovisna država. No, da bi se to i postiglo, kaže naš sugovornik, potreban je snažan pritisak izvana. "Za konačno rješenje trebat će snažan angažman međunarodne zajednice. Takav konačni ishod još uvijek je prilično realističan – sve dok međunarodna zajednica smatra da ishod pregovora ne smije biti uvjetovan pukim hirom, bilo Beograda ili Prištine. Zato međunarodna zajednica mora održati snažan angažman i izvršiti pritisak na obje strane kako bi se do kraja godine postigao sporazum o statusu Kosova."
Charles Kupchan sumnja da će Beograd lako pristati na neovisno Kosovo, no kaže da bi međunarodna zajednica mogla 'kupiti' srpsku suradnju opraštanjem znatnog vanjskog duga koji opterećuje Beograd. Također, kaže Kupchan, možda bi se mogli i ubrzati pregovori o članstvu Srbije u Partnerstvu za mir i Europskoj uniji.
James Dobbins
James Dobbins, direktor Centra za međunarodnu sigurnost pri ne-vladinoj, neprofitnoj korporaciji Rand, u Washingtonu, bio je savjetnik predsjednika Billa Clintona za Balkan. On smatra da će kosovski Albanci morati srpskoj manjini 'ustupiti određenu količinu političke moći' ali i pristati na uvjetnu neovisnost pokrajine: "Bio bi to okvir u kojem bi se zajamčila prava manjine, što bi nadzirala međunarodna zajednica. U praksi, Kosovo bi nalikovalo Bosni i Hercegovini, koja je neovisna i suverena zemlja već jedno desetljeće, no u njoj još uvijek sjedi međunarodni upravitelj, i njezini državni organi još su uvijek prilično ograničeni."
James Dobbins o nedavnom sporazumu da se ukine tročlano predsjedništvo u Bosni i Hercegovini te ojačaju središnje vlasti u Sarajevu kaže: "U Bosni su postigli značajan napredak kada je riječ o promjeni ustava. To će međunarodnoj zajednici dozvoliti da se u izvjesnoj mjeri postupno povuče iz upravljanja zemljom, a veće će odgovornosti preuzeti bosanskohercegovački političari. Na taj će način većinom teoretska suverenost Bosne i Hercegovine – koja je postojala do sada – prerasti u znatno stvarniju suverenost."
Analitičari u Washingtonu kažu da su lokalni političari u Bosni i Hercegovini svjesni da o članstvu u Europskoj uniji može pregovarati jedino vlada koja je efikasna.
Donald Hays
Američki diplomat Donald Hays proveo je četiri godine na dužnosti zamjenika visokog povjerenika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. On kaže da tamošnji političari konačno osjećaju i pritisak vlastitih građana: "Ka pregovaračkom stolu te političare najviše 'gura' svijest da je građanima dosta sadašnje situacije. Građani jasno kažu da žele ekonomiju i vladu koje će funkcionirati, kako bi se uspostavila stabilnija i pozitivnija situacija, za njihovu djecu. 'Ako to ne možete učiniti – glasat ćemo za nekog drugog' – mislim da kažu građani BiH."
Među preostalim problemima je i Crna Gora gdje će se sljedeći mjesec održati referendum o neovisnosti. Većina analitičara smatra da će se građani Crne Gore izjasniti za neovisnost. Ova će odluka – uz vjerojatnu neovisnost Kosova – predstavljati posljednju fazu raspada hladnoratovske Jugoslavije te početak reintegracije cijele regije u Europu, koja se temelji na liberalnoj demokraciji i slobodnom tržištu.