U povodu Rezolucije američkog Senata kojom se izražava mišljenje Senata o procesu ustavnih reformi u Bosni i Hercegovini, za Glas Amerike je govorio kongresmen Christoper Smith, koji je bosansko-hercegovačkoj javnosti poznat kao ko-sponzor kongresne rezolucije o Srebrenici.
C. SMITH: Nema sumnje da BiH, koja je sada u tom procesu, treba ustavne reforme i to je put napretka ka demokraciji. Princip tročlanog predsjedništva, uspostavljeno Daytonom, ne funkcionira dobro. Mislim da je potreban jedan lider i podpredsjednici, kako su se sada dogovorili, i mislim da će to BiH voditi u znatno bolju budućnost. Medjutim, postoji potreba za daljim reformama. Ja sam se više puta susreo sa BH liderima i članovima i oni su posvećeni reformama. Mi samo trebamo podsticati te reforme, njihovo uvodjenje i kada je potrebno izvršiti pritisak u pravcu stvarnih održivih reformi. BiH ima nerješenih problema i mi možemo biti dio njihovog rješenja, ali oni to trebaju sami uraditi.Jedan od problema koji predstavlja stalnu prepreku napretku su ratni zločinci na slobodi. Ima nastojanja da se, nakon smrti Slobodana Miloševića, više ne pokreće pitanje genocida, pa ni agresije; kongresmen Smith to komentira ovako:
C. SMITH: Smrt Miloševića je nesretna okolnost, jer nismo dočekali da pravda pobijedi u njegovom slučaju. Osobno mislim da je presuda krivice bila neizbježna s obzirom na dokaze. Medjutim, Karadžic I Mladić su na slobodi i krajnji je trenutak da ovi osumnjičenici za ratne zločine koji se optužuju za ekstremna kršenja ljudskih prava, budu u Hagu i odgovaraju za zločine.
Ja sam nekoliko puta odlazio u region tokom rata, na primjer u Vukovar kada je bio pod opsadom, i samo iz tih kratkih posjeta meni je bilo jasno kakva se strašna patnja i bol nanose, i da se radi o agresiji. Ti ljudi moraju odgovarati. Što je više odgovornosti i sudjenja krivima, manja je mogućnost da se takvi zločini ponove u budućnosti. Ta dvojica ljudi, politički i vojni zagovarač i počinitelj takvoga krvoprolića, moraju odgovarati, i to čim prije.
Otvoreno da vam kažem, s naše tačke gledišta, i u smislu nastavka američke pomoći, pitanje predaje ratnih zločinaca je izuzetno važno i utječe na odluku - nasu, i predsjednika, o tome hoće li biti certifikacije i hoće li se pomoć nastaviti. Mi smo vrlo ozbiljni kada su u pitanju uvjeti za nastavak pomoći, i ne šalimo se.
VOA: Je li Washington spreman učiniti dodatni pritisak na Srbiju i Srbe da se ovo pitanje jednom za uvijek riješi, pitanje koje cijeli region drži taocem?
C.SMITH: Bez sumnje. Sjedinjene Države su vrlo ozbiljne kada je ovo u pitanju; pokušavamo poslati jasnu, nedvosmislenu poruku da - i Kongres i Predsjendik - želi stvaran, vidljiv napredak kada je u pitanju odgovornost za zločine. To je jedini način da Srbija, ali i Hrvatska, ili BiH, konačno krenu u pravu demokraciju. Dakle, samo ako se ova ružna prošlost ostavi iza sebe, a to će biti samo ako krivi završe u zatvoru.
VOA: Upitan za procjenu situacije u Srbiji u odnosu na zakazani referendum Crne Gore, i istodobnih pregovora o budućnosti Kosova, kongresmen Smith kaže:
C.SMITH: Naravno, finalno rješenje za budućnost Kosova može biti odredjeno samo kroz sporazum dvaju strana. Ja nisam za to da se nameće rješenje, ono se mora postići za pregovaračkim stolom. Znali smo, medjutim, od samog početka da se taj dogovor neće postići lako. Ja sam osobno zabrinut, kao i Komisija za sigurnost i suradnju u Evropi, čiji sam dio, za srpsku manjinu na Kosovu, i druge koji se sada mogu naći u teškom položaju. To nije prihvatljivo, i njihova prava i slobode moraju biti jasno utvrdjene. Nedavno sam razgovarao s arhiepiskopom Artemijem, a on je svjedočio i pred našim kongresnim odborom, i iznio vrlo uvjerljive dokumente o sistematskim uništavanjima pravoslavnoga naslijedja na Kosovu. To je strašno, odvija se pred očima medjunarodnih mirovnih trupa, a vrlo malo je ljudi do sada odgovaralo za to. Što se tiče referenduma u Crnoj Gori - a često sam se sretao sa zagovornicima obje struje iz njihovog parlamenta - ako to bude pošten Ii transparentan referendum, bez prijevara, njegov se rezultat, bez obzira kakav bude, mora poštivati.
Mislim da je neovisnost Kosova gotovo neizbježna; pitanje je kada, kako, dakle, pod kojim uvjetima i klauzulama. Ti uvjeti se posebno odnose na garancije srpskoj manjini. U tom smislu smatram da medjunarodna zajednica mora apsolutno insistirati na tome da se osnovna ljudska prava za Srbe neće kršiti, da se neće činiti ono što se činilo kosovskim Albancima za vrijeme Miloševića. Sve dok su ljudi u pitanju, mene ne zanima njihov etnicitet; ljudska se prava moraju zaštititi, a prisutnost medjunarodne zajednice če se , najvjerovatnije, morati nastaviti do daljnjega, kako bi se osiguralo da ponovno ne izbije rat. To isto tako znači da Beograd mora prihvatiti neke stvari, suradjivati s medjunarodnom zajednicom i to na konstruktivan način. Treba da se stvari konačno riješenje riječima, a ne s puškama i bombama.
VOA: Mislite li da takva budućnost Kosova ne bi trebala imati utjecaja na jedinstvenu državu BiH, s njena oba entiteta?
C.SMITH: Mislim da BiH može ostati jedinstvena država. Niko ne želi da to područje prolazi kroz još jedan proces separatizma; osnovni je postulat na kojima počiva OSCE, i Helsinška komisija, jest integritet granica. Nakon sve krvi koja se proljevala po sadašnjim granicama, vjerujem da ljudi neće ishitreno reagirati i zapaliti još jedan rat na Balkanu. Protekli je bio srednjovjekovan po svom užasu. Jednostavno moramo osigurati da ne postoji opcija vraćanja u rat.
VOA: Je li u tom smislu interes Sjedinjenih Država u području Balkana više od moralne obaveze da se pomognu u humanitarnoj krizi? Kongresmen Smith, pozivajući se na situaciju u Darfuru, kaže da se ne čini da je medjuanrodna zajednica naučila dovoljno na primjeru Balkana, I dodaje:
C.SMITH: Naš je interes da budemo pro-aktivni u ranoj fazi, kada se može spriječiti da rat izbije. Jednom mi je rekao bivši hrvatki predsjednik Tudjman: Ako biste samo poslali 6. flotu da uplovi u Jadran, to bi samo po sebi moglo poslati poruku koju bi Slobodan Milošević razumio. To je donekle, tačno; ali, ako posaljete 6. flout, morate biti spremni i da je upotrijebite. Podcijenili smo neljudskost čovjeka prema čovjeku. Odluka da se vojno umiješate je medjutim teška odluka, i odlučuje se slučaj po slučaj. U BiH, kao i drugjde, moramo nastaviti neumorno pormovirati demokraciju, i potom zdravu ekonomiju, jer ljudi ne izlaze na ulice s oružjem ako imaju dobar posao. U svemu tome ja polažem dobre nade u budućnost BiH, iako nas brine stepen korupcije. Ali, ako učinimo više na demokraciji, i ekonomiji, ljudi koji imaju dom i zdrav posao, neće oružjem jedni na druge, zaključuje u intervjuu za Glas Amerike,kongresmen Christopher Smith.
