Nepoznati Evropljani - izložba u Austrijskoj ambasadi u Washingtonu
Izvještavaju Inda Swanke i Amra Alirejsović
U austrijskoj ambasadi u Washingtonu je u ponedjeljak veče otvorena izložba pod naslovom Nepoznati Evropljani austrijskog fotografa Kurta Kaindla, koja prikazuje neke od najmanjih nacionalnih manjina u Evropi: albansku manjinu u Italiji, Kočevske Nijemce u Sloveniji, Sefarde u BiH, potomke protjeranih Jevreja iz Španije 1492, slavonske Srbe u Njemačkoj, Rome u Slovačkoj. Gospodin Kaindl je posljendjih godina posjetio te manjine, i svojim fotografskim aparatom zabilježio njihova lica, njihov život, etničku i vjersku raznolikost.
Ako je slika vrijednija od hiljadu riječi, fotografije Kurta Kaindla vrijede su barem par hiljada. Kaidl svojom "rječitom" vizuelnom kompazicijom priča cijelu priču drevnog izmještenog naroda o njegovom prilagodjavanju i asimilaciji novoj sredini ili možda nedostatku istoga.
Na izložbi u Austrijskoj ambasadi u Washingtonu, Kindl nam je predstavio svakodnevnicu kao i stremljenja, strahove i snove evropskih manjina: Njemačke manjine u Kočevju u Sloveniji, Albanske manjine na Siciliji, Apiliji i Basilicata-i, Slavonskih Srba u regiji izmedju Magdeburga i Regensburga u Njemačkoj, Romskog plemena Degasi iz Svinie u Slovačkoj, i Sefardskoj manjini koja je u Sarajevo došla 1492 nakon što su ih Kraljica Izabela i kralj Ferdinand izgnali iz Španije.
Izložba je otvorena kratkim govorom o Sarajevu, a na pitanje zašto baš početi sa Sarajevom i da li možda izmedju njega i Sarajeva postoji neka tajna veza, autor Kurt Kaindl je odgovorio:
”Znate, sa prvim projektom je čovjek ima jaku emotivnu vezu, a Sarajevo je bilo početak našeg projekta. Takodje me je interesovala i sudbina jevrejskog naroda, jer u Austriji je to nešto što ranije nisam razumio u potpunosti. Razne stvari sam čuo i učio iz istorije o tretmanu Jevreja u mojoj zemlji. I ako odete u Sarajevo i razgovarate sa ljudima imate mogućnost da to malo bolje razumijete. Zapravo to nikada ne možete potpuno razumjeti jer niste rodjeni u tom vremenu. Takodje me je interesovala i njihova sudbina tokom nedavnog rata u Bosni kada su im ponovo životi bili u opasnosti, kako su preživjeli i šta se s njima desilo. Dakle moj osobni izbor je bio da barem pokušam razumjeti šta se desilo, mada je to u potpunosti nemoguće.“
Na pitanje o njegovim motivima za ovu tematiku i tome što ovakvim izložbama, kao umjetnik tananog senzibiliteta, Kaindl je odgovorio:
”Postoji jedan aspekt ove izložbe koji uvijek pokušavam istaći, a to je da se nismo htjeli baviti samo jednom grupom ljudi, dakle radi se o pet grupa. Naš rad se u tom pravcu nastavlja i mi ćemo istraživati i druge manjine. Sve ove manjine imaju nešto zajedničko što ih veže, sve su se borile da sačuvaju svoj jezik i kulturu i dali ih u nasljedstvo svojoj djeci, i to su stvari koje mene najviše interesuju. Nije nam bila namjera da pravimo etnografski prikaz jedne manjine, jer mislimo da je upravo ta raznolikost divna karakteristika Evrope i to je nešto što trebamo njegovati, upoznati se s njom i čuvati tu baštinu koliko god je to moguće.“
Na izložbi smo se susreli sa osamdeset jednogodišnjom Sarajkom, pjevačicom Sefardskih pjesama, Jagodu Flori koja je bila duboko dirnuta ovim interesom za Sefardsku istoriju i kulturu u Sarajevu:
”Dirnuta sam ovom izložbom najviše zbog toga što se osjećam kao da sam u Sarajevu. Od kada sam došla u Ameriku, pokušavam da objasnim ko smo mi Sefardi, odakle smo došli, živjeli smo u BiH, a govorili smo španjolski.“
Medju raznolikim gostima ovog prijema u Austrijskoj Ambasadi, našli smo i Ned-a O Brian-a, budućeg diplomatu ekonomskog odjela u Američkoj Ambasadi u Sarajevu:
”Izložba će biti postavljena u Austrijskoj Ambasadi u narednih šest mjeseci, a Nepoznati Evropljani će svakako biti manje nepoznati zahvaljujući Kurt-u Kaindl-u.“
