Azijsko društvo sa sjedištem u Sjedinjenim Državama je upravo izdalo izvještaj o statusu međunarodnih studija u Americi.
Zaključak: većina američkih studenata je slabo informirana o drugim zemaljama, jezicima i kulturama, što ih stavlja u opasnost da se nađu zaostalim u odnosu na sve integriraniju globalnu ekonomiju. Ta je vijest razlog za zabrinutost među profesorima, političarima, roditeljima, i naravno, studentima.
Kako izvještava George Dwyer, širom Sjedinjenih Država ipak još uvijek možete naći mlade koji su predani studiranju međunarodnih odnosa.
Telekonferencija koja povezuje uposlenike američke ambasade u Quitu, Ekvador, sa časom od oko 20 postdiplomaca na katedri za studije diplomatske službe na univerzitetu Georgetown u Washigntonu, je pravo iskustvo učenja.
Transnacionalna pitanja, uključujući sve od uništavanja okoline do ilegalne trgovine seksom, se ovdje stavljaju na stol, upravo kao što bi to bilo učinjeno i među profesionalnim diplomatama. Cilj je naučiti ove mlade ljude karijeri u međunarodnim odnosima.
Razred u kojem smo bili je dio mnogo veće grupe mladih koji su strastveni u namjeri da postignu karijeru u međunarodnim odnosima. U oktobru 2005, na stotine njih je prisustvovalo susretu kojeg je organiziralo udruženje profesionalnih škola međunarodnih odnosa.
Jason Smith radi u odjelu za primanje novih studenata pri univerzitetu Harvard.
Smatram da svako u ovoj sobi nastoji svijet učiniti boljim mjestom. To je srž svega, bez obzira da li se radi o pitanjima sigurnosti ili pitanjima razvoja, kaže on.
Predstavnici odjela za primanje studenata sa univerzieta kao što su Harvard, Yale, Princeton, i Georgetown su odgovarali na pitanja studenata o uvjetima primanja, časovima i šansama za posao.
Među njima je bio i Usman Ahmed, student, Amerikanac pakistanskog porijekla.
Međunarodne studije i diplomacija su zaista važni i postaju sve važniji jer se ljudima ne dopada smjer u kojem se svijet kreće, kaže on.
Zapanjilo me je koliki je broj mladih koji su veoma zainteresirani za međunarodne studije u oblasti razvoja, koji se žele vratiti u svoje zemlje i tamo raditi kako bi poboljšali situaciju, kaže Alvin Snyder, iz centra za javnu diplomaciju pri univerzitetu južne Kalifornije, koji je jedini program takve vrste.
”Zaključili smo da je to ovih dana predmet velikog interesovanja--kako bolje komunicirati s javnošću u inostranstvu.“
Na Georgetownu, ovaj je čas prepun, što je znak vremena u kojem živimo, kaže profesorica i bivša ambasadorica Pamela Smith.
Mislim da je to djelimičmo zbog toga što se o toj temi puno govori u vijestima - postoji dosta kontroverzi o američkom imidžu u inostranstvu. Mislim da ljudi počinju shvatati da se diplomacija ne može odraditi bez javne dimenzije, kaže ona.
Kao i mnogi drugi studenti, Andy Halus vjeruje da je dio zadatka--efikasnije slušati.
”Mislim da se na Sjedinjene Države gleda kao na nekog ko samo govori drugima šta da rade, i mi moramo sjesti i shvatiti odakle drugi ljudi dolaze, zašto se ne slažu s nama.“
I to su upravo pitanja s kojima se suočava jedna čitava nova generacija mladih.
