Zemlje koje su na našem indexu tzv neuspjelih država, ne znači da su one najgore, već se indexom ukazuje na to da su te zemlje pod rizikom od sukoba - kaže Pauline Baker iz Medjunarodne Fondacije za mir Carnegie.
Ona objašnjava da su indikatori kojima se odredjuje mjesto na listi na kojem će se država naći, iz političke, socijalne, ekonomske i vojne sfere; dakle, sve, od demografskih pritisaka, nejednakog razvoja, preko izbjeglica, nezadovoljstva i mogućnosti osvete jedne grupe nad drugom - do postojanja države u državi - sve to se uzima u obzir pri rangiranju država ranjivih u odnosu na gradjanski sukob, ili neuspjelih država.
Na pitanje konkretno o Bosni i Hercegovini, koja se nalazi na prvom mjestu tzv drugog, srednjeg bloka po neuspješnosti, gospodja Baker kaže:
P. BAKER: Bosna je na tome mjestu jer je ona u stvari tri države u jednoj. Sukob u BiH je zamrznut, dok se etnički separatizam i dalje njeguje; institucije su razdvojene i praktični nema jedne koherentne države. Država nema kontrolu nad vlastitom teritorijom, ne obezbjedjuje javna dobra gradjanima, i nema jedne funkcionalne države zasnovane na održivoj bezbjednosti. Pod tim terminom se smatra sposobnost jedne zemlje da mirno rješava unutrašnje probleme bez uplitanja izvanjske sile. U slučaju BiH, inostrana sila je još uvijek prisutna kako bi se strane držale razdvojenima. S te tačke gledišta, BiH je još uvijek na nesigurnim nogama.
VOA:Šta su medju svim tima najveći problemi?
BAKER: Mislim da je reintegracija zasigurno veliki problem, kao i slab, i spor proces izmirenja medju etničkim grupama; drugi veliki problem je korupcija, a brigu predstavlja i nejednolik razvoj.
VOA : Kako biste procijenili dosadašnji ekonomski razvoj?
BAKER: Nije dovoljno dobar. Mišljenja sam da nije dobar jer ovi drugi faktori ne idu dobro. Zbog njih nema ulaganja, zbog njih nema dolaska strane industrije, zbog njih je visoka stopa nezaposlenosti. Tako slabi ekonomski uvjeti takodjer pojačavaju etničke napetosti.
VOA: Je li vaša grupa iznašla i uzela u obzir navodno ukorijenjivanje islamskog radikalizma u BiH, preostalog od mudžahidskih grupa iz rata.
BAKER: Smatram da bi to zasigurno negativno utjecalo na naš indikator koji se odnosi na sigurnosni aparat države. Medjutim, mi se nismo bavili posebno pitanjem terorizma, već smo gledali na cjelokupno bezbjedonosno stanje.
VOA: Za kraj, recite nam šta je svrha ovoga indexa - je li to referenca za moćne zemlje, ili za same neuspjele države da se probude, ili za svjetske lidere da nešto učine?
BAKER: Svrha izvještaja je obrazovna, i za moćne i za države s liste. Većina ljudi , kada pomisle na neuspjelu državu, pred očima imaju neke male, udaljene, izolirane zemlje poput Rwande, ili Haitija kojima je bila potrebna strana intervencija, ili pomisle na odredjeni režim koji je trenutno na vlasti.
Mi smo, medjutim, ovim htjeli ukazati na to da nesigurna država jest mnogo širi fenomen. Prema našim podacima danas oko 2 milijarde ljudi živi u nesigurnim državama, gdje je ili slaba država, ili joj nedostaje kontrole nad velikim segmentom vlastite teritorije.
Dakle, svrha indexa je da bude mehanizam ranog upozoravanja, tako da ljudi počnu pomno promatrati i ocjenjivati vlastitu državu, i da vide kako je popraviti. Index takodjer ima svrhu i za jake države koje pomažu slabe države - kako bi ocijenili svoju pomoć i usmjerili na mjesta gdje je ona najpotrebnija.
U slučaju Bosne, gdje bi mnogi pomislili da je pomoć potrebna ekonomskom razvoju, ona je zapravo najpotrebnija u cilju etničkog izmirenja.
VOA: Izostanak zemalja s ove liste, poput Albanije, ili Makedonije, gospodja Baker objašnjava metodologijom uzoraka zemalja za ovu prvu listu, ali dodaje da će se istraživanje do kraja obaviti na svim zemljama, i da će index u potpunosti biti objavljivan jednom godišnje.
