Više od 40 posto vojnika holandskog bataljona u Srebrenici tražilo je nakon tragičnih zbivanja psihološku pomoć, a značajan broj njih i danas je pod redovnim nadzorom ljekara, tvrdi danas objavljena kniga "Sjećanje na Srebrenicu".
Autor knjige, Hendrina Praamsma, skupila je ispovjesti 171 holandskog vojnika, od njih 400 koji su ljeta 1995. godine pod zastavom UN-a, čuvali zaštićenu zonu Srebrenice.
Vojnici u knjizi naglašavaju da je ovo, 10 godina nakon srebreničkog masakra i neslavne uloge Holandjana u njemu, prvi put da neko od njih traži mišljenje i da ih detaljno ispituje o zbivanjima u zaštićenoj zoni UN-a.
Sami Holandjani koji su pod plavim šljemovima učestvovali u toj misiji, i medju kojima značajan broj više nije u vojnoj službi, priznaju da su nakon Srebrenice promijenili ponašanje- mnogi od njih su postali agresivni, odaju se piću i drogama.
Takvo je i svjedočenje Svena Uldersa, koji je napustio vojnu službu, nakon čega je imao problema sa tučama i drogom, noseći sve ove godine ima post-tarumatski sindrom. Njegov nekadašnji "ratni drug" iz Srebrenice, Ton de Haan, još uvijek je vojnik ali je nakon srebreničke tragedije, kako kaže, "izgubio volju za životom".
Prema službenim podacima, iz Srebrenice se vratilo barem 10 procenata vojnika sa post traumatskim sindromom, a očita posljedica iskustva koje su ponijeli sa sobom je činjenica da ih je čak 65 posto potpuno napustilo vojnu službu.
Autor knjige ukazuje da je misteriji oko stvarne uloge Holandjana u srebreničkom masakru doprinijelo i nestajanje dokaznog materijala o počinjenim zločinima. Direktno se optužuje holandsko ministarstvo odbrane, što je potkrijepljeno svjedočenjima bivših vojnika. Tako jedan od njih, Ron Geval, tvrdi da je lično na razvijanje, "redovnim putem", uputio 14 rolni filma, medju kojima je jedna sadržavala nerazvijene fotografije ubijanja bošnjačkih civila, od strane srpskih snaga koje su zauzele srebreničku enklavu.
Sa razvijanja se vratilo 13 rolni filma- jedna, ona sporna, je nestala i niko nije bio u stanju da joj udje u trag. Prema službenicima ministarstva, niko nikada nije zvanično prijavio nestanak pomenutog filma.
"Sjećanje na Srebrenicu" koje se, ne slučajno, objavljuje pred desetu godišnjicu masakra, primjeti da su holandski vojnici, nakon Srebrenice, dočekani od strane domaće javnosti sa oštrim kritikama. Prva od njih je uslijedila nakon što su, po izvlačenju iz Srebrenice, Holandjani u vojnoj bazi UN-a u Zagrebu teškom pijankom proslavili "uspješnu" vojnu misiju, dok su snage bosanskih Srba masovno ubijale Bošnjake Srebrenice.
Kritike su se nastavile i po njihovom povratku, a nisu bili poštedjeni i najviši predstavnici ministarstva odbrane i holandske vlade. Zbog njih je, svojevremeno, cijela vlada premijera Wima Koka podnijela ostavku, priznajući posredno neslavnu ulogu u srebreničkoj tragediji.
