Srebrenica-sjećanje za budućnost, naziv je izložbe koju je organizirala Fondacija Heinrich Boll, ne-profitna organizacija koja nastoji promovirati demokraciju, građansko društvo, jednakost i zdravo okruženje u svijetu. Otvaranju izložbe u zgradi američkog senata su početkom sedmice, između ostalih prisustvovali ambasador BiH u Washigntonu Igor Davidović, i glavna tužiteljica haškog tribunala Carla del Ponte. Izložbu je na Capitol Hillu posjetila i sa izvršnom direktoricom fondacije Helgom Flores Trejo razgovarala Amra Alirejsović.
Izložba je dio većeg projekta, uz diskusije, panele i izdavanje knjige o sjećanjima na mračne dane prije 10 godina, kaže izvršna direktorica Fondacije Heinrich Boll, Helga Flores Trejo.
Zašto to radimo? Zato što vjerujemo da se ne radi samo o komemoraciji onog što se desilo u Srebrenici prije 10 godina, već o sjećanju i razmišljanju o lekcijama iz Srebrenice za političke debate sadašnjeg vremena, ali i budućnosti. Radi se i o razmišljanju o reformi UN-a, o čemu se trenuno puno raspravlja, o razmišljanju ko mora intervenirati i kada. Ovo je međunarodni projekat--izložba je prikazana u Briselu, Strasbourgu, Berlinu, Beogradu, a u Sarajevu će biti otvorena 11 jula u ostacima uništene Vijećnice, koja je također važno i simbolično mjesto, kaže gospođa Trejo.
Ona objašnjava da izložba sadrži 30-tak fotografija, koje su uslikali različiti fotografi, od kojih je većina iz Sarajeva, ali su neki iz Sjedinjenih država i Francuske. Period kada su uslikane fotografije je od 1995 do 2005, a same fotografije su svrstane u grupe sa različitim temama: grad Srebrenica, život u izbjegličkom kampu, identifikacija i portreti. Slike je sakupio ured Fondacije u Sarajevu uz suradnju centra za dokumentaciju.
Srebrenica je zapravo bila simbol toliko mnogo grešaka Ujedinjenih naroda, evropskih zemalja, kada nisu poduzele akciju, nego su godinama gledale šta se dešava i kako se civili ubijaju, ne intervenirajući. Tek kada se desila Srebrenica, došlo je do promjene javnog mišljenja koje je do tada vladalo da se ne treba miješati u unutrašnje stvari suverenih zemalja. Tek kada se desila Srebrenica, postalo je jasno da je neprihvatljivo gledati dok se ljudi masakriraju, i ne poduzimati akciju. Pa ipak, ni sve to ne znači da smo donijeli sve potrebne odluke--još uvijek ima mnogo drugih sukoba, i veoma je važno da se o tome priča, kaže Helga Flores Trejo.
Ona nam kaže da je izvjesno vrijeme svojevremeno živjela u Beogradu, i uz to naglašava:
Znam koliko je teško govoriti o takvom pitanju, ali zahvaljujući i objavljivanju video snimka o egzekuciji u Srebrenici, mislim da vidimo započinjanje debate unutar društva u Srbiji--debate o njihovoj prošlosti, i odgovornostima. Ja se nadam da cilj ovakve izložbe, i videa, i svega drugog što se objavljuje, nije promovirati podjeljenost, već osnovnu istinu, koja je potrebna u tom regionu, ako želite imati miran razvoj događaja u budućnosti. To je važno i za Sjedinjene države, Evropu, Njemačku, jer smo mi njemačka organizacija, da nas podsjeti da nisu sve stvari riješene na Balkanu. Mnoge su stvari samo zaustavljene, ali mnogo toga se još treba uraditi i trebamo podržati ljude na Balkanu u njihovim nastojanjima ka boljoj budućnosti, kaže Helga Flores Trejo.
Izložba je postavljena u zgradi američkog kongresa zahvaljujući podršci senatora Josepha Bidena, i gospođa Trejo naglašava da im je bilo važno postaviti izložbu upravo u tom prostoru.
Zbog toga što tako dosežemo ne samo do političara, one koji donose odluke o ovakvim stvarima, već i grupa studenata i djece koja dolaze u posjetu senatu. Većina je isuviše mlada da zna šta se dešavalo u Bosni, ali oni se zaustave, pogledaju fotografije i počnu o tome pričati. Izložba će također biti prikazana na univerzitetu Georgetown u Washingtonu, i to nam je također bilo važno--da dopremo do studenata, onih koji studiraju o tom regionu, koji studiraju pravo i međunarodne odnose, kaže gospođa Trejo.
Na izložbi smo zatekli jednog od američkih srednjoškolaca, 17-godišnjeg Devina Horzempu iz savezne države Delaware, koga smo zamolili da nam prenese svoje utiske.
Ovo daje istinsku inspiraciju, izložba zaista oslikava tragediju u ljudskim licima. Veoma je dobro što je ovdje postavljena, jer članovi senata, kao i svi koji tu rade, i posjećuju senat, mogu shvatiti kolika je to tragedija bila. Nisam prije mnogo znao o Srebrenici, ali sam jednom ili dvaput čuo u vijestima. Čuo sam mnogo više o Bosni, i o njoj sam napisao nekoliko radova za školu. Moj učitelj istorije je bio u Bosni, za naš program kaže Devin Horzempa.
I u naredne dvije sedmice ovdje u Washingtonu će se govoriti dosta o Srebrenici. Biće prikazan film Neviđena pravda režisera Refika Hodžića, zatim dokumentarac BBC-a Jecaj iz groba, a na događaje i diskusije su pozvani i neki od preživjelih Srebrenice, novinari, fotografi, osobe iz Holandije, te predstavnici fondacije Heinrich Boll iz Sarajeva.
