Linkovi

Ustav i dugoročni budžet  EU, ključne teme summita u Briselu


Dvodnevni skup najviših predstavnika zemalj-članica Evropske unije dans i sutra u Brusselsu je u znaku dva velika pitanja - šta i kako dalje nakon što Francuzi i Holanđani na nedavno održanim referendumima nisu prihvatili Ustav Evropske unije i kako razriješiti jedan ”mrtvi čvor“ u okviru dogoročnog budžeta sada 25-člane asocijacije evrpskih država i naroda.

Uvodne istupi danas kasno popodne i tokom zajedničke večere bile su usmjerene na budućnost ustav Evropske unije koji će stupiti na snagu samo onda i tek onda kada ga, da li u parlamentima ili na referendumima, ratificira svaka od 25 država članica. U deset zemalja je to već učinjeno, ali za sada nema opće suglasnosti među članicama šta dalje nakon francuskog i holandskog ”ne“ ustavu, nema suglasnosti o tome da li bi možda trebalo za sada odustati.

Njemački kancelar Gerhard Schroeder je rekao da bi proces rafitifikacije trebalo nastaviti, lideri Francuske i Poljske su za to, dok će najviši predstavnici Danske, Portugala i Češke Republike možda slijediti primjer Velike Britanije i njenog premijera Tonyja Blaira o zamrzavanju planova o usvajanju ustava Evropske unije.

Unatoč tim dubokim podjelama oko daljeg toga usvajanja ustava i pesimizma u pogledu drugih planove Evropske unije, predstavnici više zemalja-članica i zvaničnici iz vrha Evropske unije izrazili su nadu da će se zajednička i smislena rješenja naći.

Marek Belka, predsjednik vlade Poljske: Nadamo se će summit rezultirati kompromisom. Ovo je zaista poseban trenutak za Evropsku uniju i kompromis je potrebniji nego ikad.

O neophodnosti smislenog kompromisa govorili su i drugi.

Jose Manuel Baroso, predsjednik Evropske komisije: Apeliram za puni osjećaj odgovornosti i za nužan kompromis kojim svi moraju krenuti da bi na kraju svi bili zadovoljni.

Drugo krupno pitanje summita je dugoročni budžet Evropske unije za period od 2007 do 2013. godine. Taj problem je službeno sutra na dvevnom redu. Riječ je o sumi većoj od 100 milijardi eura godišnje, a najkrupnije sporno pitanje je već 21 godinu stari budžetski popust Velikoj Britaniji u iznosu od 4 milijarde i 600 miliona eura godišnje za koji se 1984. godine izborila ”čelična ledi” Margaret Tacher. Taj ustupak Britancima bio je odgovor na tvrdnje da Velika Britanija finasijski doprinosi tadašnjoj Evropskoj ekonomskoj zajednici nesrazmjerno više nego što ima koristi.

Britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw rekao je da njegova zemlja ne prihvata kompromisne prijedloge učinjene u nadi da bi to moglo olakšati, kako se očekuje, vrlo tvrdu raspravu o velikom budžetskom popustu Britaniji.

XS
SM
MD
LG