Neposredno nakon susreta sa predsjednikom Vijeća ministara BiH, Adnanom Terzićem, u susret 10-toj godišnjici srebreničke tragedije, američki kongresmen Chris Smith, inicijator napora u Kongresu i glavni sponzor Rezolucije 199 kojom se od američkog Kongresa traži da zločin u Srebrenici proglasi genocidom, je dao exluzivni intervju za Glas Amerike. Kolega Omer Vatrić je kongresmena Smitha prvo pitao za komentar jučerašnje izjave Carle del Ponte da je sramotno za bilo kojeg medjunarodnog predstavnika da prisustvuje 10-toj godišnjici Srebrenice, ukoliko u to vrijeme ključni optuženici za Srebrenicu, Karadžić i Mladić budu na slobodi.
Kongremen Chris Smith: Ja jako poštujem Glavnu tužiteljicu, ali predstavnici medjunarodne zajednice trebaju ići u Srebrnicu . Skandalozno je to kako je medjunarodna zajednica slabo čuvala tu sigurnosnu zonu i bukvalno pozvala ljude samo da bi ih izručila Mladiću za klanje. Imao sam više salušanja tokom proteklih nekoliko godina upravo o sramoti u odnosu na Srebrenicu i mislim da se medjunarodna zajednica mora smatrati odgovornom i da se treba izviniti za greške koje je počinila. Mislim da odlazak tamo jeste i pokazivanje odgovornosti , kao i proces izlječenja. Nije ništa pogrešno da , kada je to tačno, priznamo da smonapravili ozbiljne greške. Ozbiljne greške tamo jesu počinjene, od strane mirovnih snaga, UNPROFOR-a, i medjunarodne zajednice.
VOA: Da li ćete vi biti tamo?
C. SMITH: Vjerovatno ne jer će Kongres biti u zasjedanju. Mene je pozvao premijer Terzić, i da nije riječ o zasjedanju Kongresa na kojem će se i glasati, ja bih bio tamo.
VOA: Ali, biće delegacija Sjedinjenih Država!?
C. SMITH: Ja se nadam da ćemo imati predstavnike Sjedinjenih Država, mada vjerovatno ne Kongresa zbog zasjedanja u to vrijeme.
VOA: Gospodine Smith vi ste incijator napora u Kongresu i glavni sponzor Rezolucije 199 kojom se od američkog Kongresa traži da zločin u Srebrenici proglasi genocidom. Kakvi su izgledi da ta rezolucija prodje i šta to predstavlja za BiH?
C. SMITH: Mislim da si izgledi izvanredi, i mislim da deset godina nakon stravičnog debakla koji je doveo do gubitka izmedju 7 i 8 hiljada ljudi, uz praktično,pristanak medjunarodnih mirovnih snaga, ova je rezolucija ne samo sjećanje i izraz poštovanja za one koji su umrli i one koji su izgubili voljene, nego i za one koji su preživjeli, kao i znak da mi brinemo da želimo izraziti našu solidarnost sa njima jer su oni toliko puno izgubili. Želim da kažem da Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike je zaslužan za održavanja fokusa na Srebrenici, jer puna odgovornost nikada nije utvrdjena; neki se smatraju mrtvim, ali nisu pronadjeni, i preživjeli nikada nisu ustanovili šta se desilo njihovim najdražim. Znate, oni koji zaboravljaju prošlost, osudjeni su da je ponovno prožive u budućnosti.Niti jedna tragedija kao što je to Srebrenica ne može jednostavno biti gurnuta u stranu i zaboravljena. Sjećanje preživjelih poziva da se stradali ne zaborave i da im se iskaže poštovanje za cijenu koju su oni platili samo jer su željeli živjeti slobodno i pošteno.
VOA: Administracija predsjednika Busha je ove sedmice, po prvi put, jasno naznačila da je odlučna da počne rješavati preostale probleme na Balkanu. Šta to, po vašem mišljenju znači za BiH, i šta jej po vama najveći nerješeni problem u BiH?
C. SMITH: Jedno od nasljedja Dejtona je da je očito pomogao postizanje mira, ali isto tako razdvojio etničke skupine u tom dijelu svijeta na način koji se sada pokazuje neodgovarajućim za harmoniju, koji je jako skup, policija ne suradjuje koliko bi mogla , sudstvo je u biti razdvojeno...nedovoljno je pomirenja a ono će se potpuno moći dostići samo ukoliko neke od ovih prepreka u Dejtonskom sporazumu budu uklonjene.
Mislim da trebamo revidirati to pitanje, a vjerujem i da je to ono što misli predsjednik Bush. Pored toga, mislim da odnosi BiH sa Sjedinjenim Državama postaju bolji,tješnji... Na primjer, premijer sa kojim sam se ja danas susreo, radi sa Sjedinjenim državama na zaustavljanju trgovine ljudima. Ta vlada zaslužuju ogromno priznanje za napore na zaustavljanju tog modernog ropstva u kojem su žene prisiljene na prostituciju širom svijeta i sigurno i u BiH.
VOA: Da li ste govorili o medjunarodnoj borbi protiv terorizma?
C. SMITH: Nema sumnje da smo partneri s Bosnom i u borbi protiv medjunarodnog terorizma. BiH kao država je posvećena slobodi i svijetu bez terorizma i tu smo istinski partneri.
VOA: Da se na kraju kratko vratimo Daytonu. Za mnoge je Daytonski ustav glavna prepreka daljem napretku BiH. Šta vi mislite?
C. SMITH: Dakle, da ponovim: potrebna je reforma i evolucija Ustava i zakona, posebno onih koji su doneseni u ratnim uvjetima. Što više, pri tome, budemo gledali na suradnju svih naroda to bolje za cijelu BiH.
