Danas je u Američkom institutu za mir održana panel-diskusija pod naslovom: Objašnjenje jugoslovenske katastrofe, na kojoj je prezentiran projekat profesora istorije na univerzitetu Perdue u saveznoj državi Indijana, Charlsa Ingraoa pod naslovom ”Inicijativa znanstvenika“. Izvještava Mirela Bruk.
Projekat ”Inicijativa znanstvenika“ na čijem se čelu nalazi profesor Ingrao okuplja 270 istoričara podijeljenih u 11 istraživačkih timova. U prvom dijelu današnje diskusije predstavljen je rad četiri tima, koji govori o neovisnosti i religijskom ubjeđenju manjina, odnosu međunarodne zajednice prema zemljama bivše Jugoslavije, o zaštićenim zonama u BiH i ratu u Hrvatskoj.
Voditelj ovog projekta, Charles Ingrao, je tom prilikom kazao da cilj projekta nije da se diskutira o Dejtonskom mirovnom sporazumu, već da se ukaže na događaje koji su uslovili njegovo stvaranje.
Nakon panel-diskusije profesor Ingrao za Glas Amerike objašnjava svoje viđenje uzroka raspada Jugoslavije.
”U demokraciji, kada moraju osvojiti većinu kako bi bili izabrani, ljudi tragaju za najlakšim načinom da dobiju tu izbornu većinu. Medjutim, političari u regionu su se fokusirali na one elemente svijesti javnosti, koji su tu javnost, te narode naveli na to da se počnu zatvarati u skupine, kako većinske tako i one manjinske. Pokušaji da se dopre do većinskog izbornog tijela dovelo je do čitavog ovog problema nacionalizma i straha od ostalih grupa. Tužno je to što moramo živjeti sa mitom o stoljećima staroj mržnji, ali to je tada bio najlakši način da političari mobiliziraju većinu za sebe. Moram reći i da su američki političari skloni ovome. Slikovito rečeno, to su isto naftne kompanije pokušavale uraditi sa dodavanjem olova u benzin, to je vrlo jeftin način da se dobije na trenutačnoj snazi, ali cijena je ta da se uništava atmosfera i truje okolina.“
Ostali učesnici panela su bili bivši zamjenik visokog predstavnika za BiH Donald Hays, profesor na univerzitetu Rice, Gale Stokes, profesor sa zagrebačkog sveučilištva, Drago Roksandić, profesor sa ljubljanskog univerziteta Matjaž Klemenčič, zatim Mile Bjelajac sa Institita za istoriju Srbije i Darko Gavrilović, profesor istorije na banjalučkom univerzitetu, a koji je član istraživačkog tima profesora Ingraoa po pitanju sigurnosnih zona u BiH.
Gospodin Gavrilović sa banjalučkog Univerziteta kaže da je cilj projekta naći osnovne razloge onoga što nam se desilo, da pokušamo otvoreno pričati o tome, da živimo kao dobri susjedi, nikako odvojeno i mrzeći se medjusobno, ne želeći nikakvu medjusobnu komunikaciju.
Voditelj programa, profesor Ingrao skreće pažnju na to da zapadni politički lideri rješavaju probleme koji se nalaze na vrhu piramide, služeći se pri tom mjerama kao što je uslovljavanje finasijske pomoći provodjenjem reformi, u slučaju bivše Jugoslavije, ili Rumunije ,Bugarske, Albanije i bilo koje multietničke zemlje. To uklanja simptome problema, ali ne djeluje na bazu piramide gdje se nalaze ljudi, glasači. I onda se javlja neraspoloženje prema Sjedinjenim Državama ili evropskim zvaničnicima . Upravo zato su ovi projekti koje vrše znanstvenici važni, jer vladini zvaničnici bivaju izabrani na dvije ili četiri godine, dok se znanstvenici fokusiraju na širu sliku problema, na njegovo dugoročno rješenje.- kazao je danas u Washingtonu u Američkom institu za mir profersor Charles Ingrao.
